20-02-2013, 12:17 PM
UVOD
Sadržaj
Strip je, nema sumnje, najmasovnija tajna dvadesetog vijeka: strip je fenomen prema kome svaki, da tako kažemo, civilizirani čovjek zauzima određeni stav, bez obzira na to da li je riječ o racionalno definiranom ili intuitivno zauzetom stanovištu. Istovremeno, svega jedna desetina onih koji se prema stripu opredjeljuju raspolaže argumentima po ozbiljnosti dostojnim pažnje - bilo da se radi o afirmativnom bilo o negatorskom karakteru argumentacije. Ukratko, susrećemo se s fenomenom suštinski i univerzalno utkanim u strukturu naše epohe - u isti čas i sa enigmom koju vrlo mali broj odgovornih istraživača nastoji istjerati na čistinu.
Zaista, kad kažemo da smo građani vijeka tehnike, razbijenog atoma, vijeka pred-svemirske eskalacije, štampe, radija, televizije i filma - mogli bismo s pravom dodati: živimo i u vijeku stripa. A što baš ove uslovljenosti nimo svjesni koliko ostalih - još je jedan dobar razlog za njeno korjenito ispitivanje i ekspertizu. Jer, strip već odavna ne predstavlja ni marginalnu, ni sporadičnu, ni zanemarljivu pojavu: te priče u slikama (kako bi obprilike glasila najjednostavnija od mogućih definicija stripa), poznate u Americi pod nazivom comics, u Francuskoj kao ,,les bandes dessinees" a u Italiji kao ,,fumetti" - prekrivaju krugovima svog masovnog rasprostiranja i utjecaja cijeli civilizirani globus. Riječ je, prisjetimo se, o jednom od najustaljenijih lajtmotiva našeg fivota: strip nas prati od djetinjstva, preko škole, do porodičnog smirenja, da bi nas i danas svakodnevno podsjetio na svoje prisustvo čim otvorimo bilo koji dnevni list ili zabavni časopis.
Zaista, kad kažemo da smo građani vijeka tehnike, razbijenog atoma, vijeka pred-svemirske eskalacije, štampe, radija, televizije i filma - mogli bismo s pravom dodati: živimo i u vijeku stripa. A što baš ove uslovljenosti nimo svjesni koliko ostalih - još je jedan dobar razlog za njeno korjenito ispitivanje i ekspertizu. Jer, strip već odavna ne predstavlja ni marginalnu, ni sporadičnu, ni zanemarljivu pojavu: te priče u slikama (kako bi obprilike glasila najjednostavnija od mogućih definicija stripa), poznate u Americi pod nazivom comics, u Francuskoj kao ,,les bandes dessinees" a u Italiji kao ,,fumetti" - prekrivaju krugovima svog masovnog rasprostiranja i utjecaja cijeli civilizirani globus. Riječ je, prisjetimo se, o jednom od najustaljenijih lajtmotiva našeg fivota: strip nas prati od djetinjstva, preko škole, do porodičnog smirenja, da bi nas i danas svakodnevno podsjetio na svoje prisustvo čim otvorimo bilo koji dnevni list ili zabavni časopis.
Sadržaj
UVOD 4
1 Povijest stripa 5
1.1 Tehnologija izrade stripa 9
1.2 Strip u Hrvatskoj 13
2 Strip kao umjetnost 17
2.1 Strip kao komunikacijski medij 18
2.2 Strip i druge vizualne umjetnosti 21
3 Strip u svjetlu digitalizacije 23
ZAKLJUČAK 28
LITERATURA 29
1 Povijest stripa 5
1.1 Tehnologija izrade stripa 9
1.2 Strip u Hrvatskoj 13
2 Strip kao umjetnost 17
2.1 Strip kao komunikacijski medij 18
2.2 Strip i druge vizualne umjetnosti 21
3 Strip u svjetlu digitalizacije 23
ZAKLJUČAK 28
LITERATURA 29