09-02-2013, 12:24 PM
Lav S. Vigotski o obrazovanju:
Kulturno-istorijski, interpersonalni i individualni pristup razvoju
Džonatan Tadž i Šeril Skrimšer Univerzitet Severne Karoline, Grinsboro
Sadržaj
Kulturno-istorijski, interpersonalni i individualni pristup razvoju
Džonatan Tadž i Šeril Skrimšer Univerzitet Severne Karoline, Grinsboro
Ovo poglavlje se fokusira na pisanja Vigotskog o obrazovanju, stavljajući ih u širi kontekst njegove teorije. Naš centralni argument je da razumevanje njegovih pogleda na obrazvovanje podrazumeva ispitivanje odnosa između pojedinačnih, interpersonalnih i socio-istorijskih uticaja na ljudski razvoj. Kako budemo to razmatrali, u velikoj meri ćemo se oslanjati na citate iz spisa Vigotskog, prvenstveno zbog toga što, kako se sve više naučnika poziva na Vigotskog u prilog njihovim istraživanjima, čini se da se malo pažnje obraća na zbirku njegovih spisa, iako su ona sada dostupna za čitanje na engleskom jeziku.
Razmišljanja Vigotskog su se primetno menjala tokom njegovog stvaralačkog života. Sve teorije se razvijaju tokom života teoretičara, naravno. Takve promene se čine manje značajnim za nekog kao što je Žan Pijaže, međutim, čiji je stvaralački život obuhvatio 6 decenija, nego za Vigotskog, koji je umro kada je imao samo 37 godina. U svojim ranim spisma, Vigotski prikazuje pristup koji u velikoj meri zavisi od podsticaj-odgovor veza, refleksa i reakcija, i koji je potpuno različit od njegovih razmišljanja u poslednjih 5 ili 6 godina njegovog života kada je razvijao svoju kulturno-istorijsku teoriju (Minik, 1987; van der Veer i Valsiner, 1994; Veresov, 1999). Iz tog razloga, citati izvučeni iz različitih faza života Vigotskog mogu dovesti do zabluda na račun njegovog mišljenja. Stoga smo dosledno naveli godinu autorstva ili prvog izdanja svakog citata. Najpre ćemo obezbediti pregled života Vigotskog, praćen raspravom o njegovom ukupnom doprinosu obrazovanju. Treći deo, naša ocena njegovog uticaja na polju obrazovanja u Severnoj Americi, obuhvatiće raspravu o mišljenju Vigotskog o ulozi učenika i prirodi učenja.
Razmišljanja Vigotskog su se primetno menjala tokom njegovog stvaralačkog života. Sve teorije se razvijaju tokom života teoretičara, naravno. Takve promene se čine manje značajnim za nekog kao što je Žan Pijaže, međutim, čiji je stvaralački život obuhvatio 6 decenija, nego za Vigotskog, koji je umro kada je imao samo 37 godina. U svojim ranim spisma, Vigotski prikazuje pristup koji u velikoj meri zavisi od podsticaj-odgovor veza, refleksa i reakcija, i koji je potpuno različit od njegovih razmišljanja u poslednjih 5 ili 6 godina njegovog života kada je razvijao svoju kulturno-istorijsku teoriju (Minik, 1987; van der Veer i Valsiner, 1994; Veresov, 1999). Iz tog razloga, citati izvučeni iz različitih faza života Vigotskog mogu dovesti do zabluda na račun njegovog mišljenja. Stoga smo dosledno naveli godinu autorstva ili prvog izdanja svakog citata. Najpre ćemo obezbediti pregled života Vigotskog, praćen raspravom o njegovom ukupnom doprinosu obrazovanju. Treći deo, naša ocena njegovog uticaja na polju obrazovanja u Severnoj Americi, obuhvatiće raspravu o mišljenju Vigotskog o ulozi učenika i prirodi učenja.
Sadržaj
1 PREGLED ŽIVOTA VIGOTSKOG 3
1.1 Individualne karakteristike 3
2 PSIHOLOŠKI DOPRINOSI OBRAZOVANJU 4
2.1 Interpersonalni, kulturno-istorijski i individualni faktori 5
3 EVALUACIJA 9
ZAKLJUČAK 11
1.1 Individualne karakteristike 3
2 PSIHOLOŠKI DOPRINOSI OBRAZOVANJU 4
2.1 Interpersonalni, kulturno-istorijski i individualni faktori 5
3 EVALUACIJA 9
ZAKLJUČAK 11