08-02-2013, 01:13 PM
POJAM ZAŠTITE NA RADU
SADRŽAJ
Zaštita na radu obuhvata celokupnu zaštitu radnika na radu i sve u vezi s radom. Opšti cilj zaštite na radu je poboljšanje radnih i životnih uslova za vreme rada kao i za vreme dok radnik nije u mogućnosti privređuje. Najznačajnije mere ove zaštite su: lični dohodak, naknada za vreme nezaposlenosti, invalidnosti, bolesti, itd ..., radno vreme, odmori, zaštita uslova rada i zaštita posebnih kategorija lica. Nakon donošenja Osnovnog zakona o zaštiti na radu 1965. godine, pojam zaštite na radu koristi se da označi delatnost kojom se obezbeđuje fizički i moralni integritet i sigurnost radnika, a koji se ne sastoje samo u primeni higijensko-tehničkih mera već i socijalnih, vaspitnih, organizacionih, pravnih i drugih mera.
Zaštita na radu je do skoro pojmovno određivana kao preventivna delatnost koja jeusmerena na stvaranje bezbednih uslova rada primenom savremenih tehničkih, zdravstvenih, socijalnih i drugih mera radi otklanjanja uzroka povreda i zdravstvenih oštećenja na radu. Međutim, zaštita na radu kao komponenta ljudskog rada javlja se i kao društveni odnos koji nastaje povezanim ponašanjem učesnika u radnom procesu i odvija se uvek u konkretnim uslovima i na konkretan način ukonkretnoj sredini iu kome se povezuju zajednički interesi proizvođača kako bi se u procesu rada osigurao njihov fizički i moralni integritet. Društvena institucija zaštite na radu podrazumijeva zaštitu čoveka od opasnosti s kojima se susreće na radu. Ova zaštita podrazumeva zaštitu od opasnosti koje prete čovekovoj biološkoj prirodi. Instituciju zaštite na radu čine i faktori kojima je poverena delatnost organizovanja zadataka i poslova kojima se otklanjaju takve opasnosti.
Zaštita na radu je do skoro pojmovno određivana kao preventivna delatnost koja jeusmerena na stvaranje bezbednih uslova rada primenom savremenih tehničkih, zdravstvenih, socijalnih i drugih mera radi otklanjanja uzroka povreda i zdravstvenih oštećenja na radu. Međutim, zaštita na radu kao komponenta ljudskog rada javlja se i kao društveni odnos koji nastaje povezanim ponašanjem učesnika u radnom procesu i odvija se uvek u konkretnim uslovima i na konkretan način ukonkretnoj sredini iu kome se povezuju zajednički interesi proizvođača kako bi se u procesu rada osigurao njihov fizički i moralni integritet. Društvena institucija zaštite na radu podrazumijeva zaštitu čoveka od opasnosti s kojima se susreće na radu. Ova zaštita podrazumeva zaštitu od opasnosti koje prete čovekovoj biološkoj prirodi. Instituciju zaštite na radu čine i faktori kojima je poverena delatnost organizovanja zadataka i poslova kojima se otklanjaju takve opasnosti.
SADRŽAJ
POJAM ZAŠTITE NA RADU 3
IDENTIFIKACIJA I PROCENA RIZIKA 4
METODE I PROCENA RIZIKA 5
AKT O PROCENI RIZIKA ZA APARAT ZA ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE 6
OPIS PROCESA RADA 6
PREPOZNAVANJE I UTVRĐIVANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI NA R.M. I U R.O. 8
PROCENA RIZIKA U ODNOSU NA OPASNOSTI I ŠTETNOSTI 10
NAČIN I MERE ZA OTKLANJANJE SMANJENJE ILI SPREČAVANJE RIZIKA 11
UPUTSTVO ZA BEZBEDAN I ZDRAV RAD 12
LITERATURA 14
IDENTIFIKACIJA I PROCENA RIZIKA 4
METODE I PROCENA RIZIKA 5
AKT O PROCENI RIZIKA ZA APARAT ZA ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE 6
OPIS PROCESA RADA 6
PREPOZNAVANJE I UTVRĐIVANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI NA R.M. I U R.O. 8
PROCENA RIZIKA U ODNOSU NA OPASNOSTI I ŠTETNOSTI 10
NAČIN I MERE ZA OTKLANJANJE SMANJENJE ILI SPREČAVANJE RIZIKA 11
UPUTSTVO ZA BEZBEDAN I ZDRAV RAD 12
LITERATURA 14