25-01-2013, 05:37 PM
Uvod
Sadržaj
Porodica je nezamenljiva sredina u kojoj se covek formira kao licnost, u kojoj živi zadovoljavajuci neke od svojih najbitnijih potreba koje se samo u porodici i mogu da zadovolje.
Porodica je specificna bio-socijalna zajednica ljudi. Ona ima veoma znacajnu ulogu u razvoju coveka, ali ne samo coveka nego društva uopšte. Porodica je posrednik izmedu društva i pojedinca, ali porodica vrši više funkcija od bilo koje društvene grupe. Nastanak neke društvene grupe ima za cilj da se neka radnja obavi i takva grupa postoji dok postoje i potrebe, što znaci da nakon prestanka potreba takva grupa može da se rasformira. Formiranjem porodice covek kao socijalno bice doživljava na taj nacin što njegov život ima sasvim drugaciji smisao bitisanja kada više nije sam nego pored njega postoji njegov barcnidrug,deca.
Rec »porodica« danas se odnosi na razlicite pojmove. U najširem smislu to je »nerazdvojna celina osoba povezanih brakom ili usvajanjem« ili »radanje pojedinca koji nasleduju jedan drugog« - što znaci, »loza«, »rod«, »dinastija«. U užem smislu rec porodica znaci »rodbinsko povezane osobe koje žive pod istim krovom« - ili još uže »oca, majku i decu«.
Porodica je specificna društvena grupa koja se istorijski menjala i razvijala, u kojoj se preplicu društveno – ekonomski, biološki i psihicki cinioci. Biološki karakter porodice je jedan od osnovnih obeležja. Ono obuhvata dve vrste medusobno povezanih ali razlicitih odnosa u kojima se prožimaju biološki, psihološki i društveni elementi: zadovoljavanje polonog nagona i emotivnih potreba ljudi, radanje i podizanje dece. Iako ove kategorije se mogu odvijati i izvan porodice, one se najvecim delom odvija u porodici.
Porodica je specificna bio-socijalna zajednica ljudi. Ona ima veoma znacajnu ulogu u razvoju coveka, ali ne samo coveka nego društva uopšte. Porodica je posrednik izmedu društva i pojedinca, ali porodica vrši više funkcija od bilo koje društvene grupe. Nastanak neke društvene grupe ima za cilj da se neka radnja obavi i takva grupa postoji dok postoje i potrebe, što znaci da nakon prestanka potreba takva grupa može da se rasformira. Formiranjem porodice covek kao socijalno bice doživljava na taj nacin što njegov život ima sasvim drugaciji smisao bitisanja kada više nije sam nego pored njega postoji njegov barcnidrug,deca.
Rec »porodica« danas se odnosi na razlicite pojmove. U najširem smislu to je »nerazdvojna celina osoba povezanih brakom ili usvajanjem« ili »radanje pojedinca koji nasleduju jedan drugog« - što znaci, »loza«, »rod«, »dinastija«. U užem smislu rec porodica znaci »rodbinsko povezane osobe koje žive pod istim krovom« - ili još uže »oca, majku i decu«.
Porodica je specificna društvena grupa koja se istorijski menjala i razvijala, u kojoj se preplicu društveno – ekonomski, biološki i psihicki cinioci. Biološki karakter porodice je jedan od osnovnih obeležja. Ono obuhvata dve vrste medusobno povezanih ali razlicitih odnosa u kojima se prožimaju biološki, psihološki i društveni elementi: zadovoljavanje polonog nagona i emotivnih potreba ljudi, radanje i podizanje dece. Iako ove kategorije se mogu odvijati i izvan porodice, one se najvecim delom odvija u porodici.
Sadržaj
Uvod .............................. 1
Odredivanje pojma demokratske (savremene) porodice ………………... 2
Istorijat nastanka savremene porodice …………………………… 3
Stavovi naučnika o uzrocima nastanka savremene porodice ....... 3
Etapa razaranja materijalne osnove patrijarhalizma ........... 3
Period stabilizacije demokratskog modela porodičnog života ...... 5
Zaključak ...................... 6
Literatura .................. 7
Odredivanje pojma demokratske (savremene) porodice ………………... 2
Istorijat nastanka savremene porodice …………………………… 3
Stavovi naučnika o uzrocima nastanka savremene porodice ....... 3
Etapa razaranja materijalne osnove patrijarhalizma ........... 3
Period stabilizacije demokratskog modela porodičnog života ...... 5
Zaključak ...................... 6
Literatura .................. 7