24-01-2013, 08:09 PM
UVOD
Sadržaj
Svaka civilizacija, pre ili kasnije, biva izložena kriznim situacijama. Od postanka sveta do danas one su nedvosmisleno kazna ljudskog roda, bile to telesne bolesti, prirodne katastrofe ili nešto treće. Iako snaga i učestalost kriznih situacija mogu varirati, one se stalno pojavljuju. U odnosu na raniji period, promenio se način izlaženja na kraj s kriznim situacijama i to koliko one utiču na čovekovu psihu. Zbog njihovog velikog broja, današnjem svetu više nego ikada potrebne su krizne intervencije.
Pojam kriza obično priziva sliku bilo kojeg od krajnje negativnih životnih događaja. Prirodne katastrofe, teroristički napadi, silovanja, bolesti, gubici - sve to po svojoj prirodi uključuje situacije u kojima postoji pretnja životu. Slike i doživljaji žrtava takvih nesreća svakog od nas pogađaju pravo u srce. To se najbolje vidi kad posmatramo ono što se događalo 11. septembra 2001. godine. Međutim, kriza može biti povezana is okolnostima ili iskustvima koja uključuju pretnju sopstvenom domu, porodici, imovini ili osećaju dobrobiti. Psihička kriza može biti izazvana stvarnim gubitkom, pretnjom gubitkom ili korenitom promenom u odnosu prema sebi ili prema nekome ko nam je važan.
Kad je reč o detetu, to može biti iznenadna promena mesta stanovanja zbog preseljenja u drugu državu i opraštanja s prijateljima. Kad je reč o adolescentu, to može biti prekid romantične veze ili vršnjački bojkot. To što izaziva ili potkrepljuje krizu ne može da se jednostavno odrediti pomoću jedne određene situacije ili sklopa okolnosti, već samo ličnim doživljajem nekog događaja i sposobnošću (ili nesposobnošću) pojedinca da se uspešno nosi s tim okolnostima. U istoj situaciji različiti ljudi različito kompetentno ili uspešno izlaze na kraj s mogućom krizom. Jednostavno rečeno, kriza nastaje kad stres i napetost u životu pojedinca dostignu neuobičajene proporcije i ostave traga na njemu.
Pojam kriza obično priziva sliku bilo kojeg od krajnje negativnih životnih događaja. Prirodne katastrofe, teroristički napadi, silovanja, bolesti, gubici - sve to po svojoj prirodi uključuje situacije u kojima postoji pretnja životu. Slike i doživljaji žrtava takvih nesreća svakog od nas pogađaju pravo u srce. To se najbolje vidi kad posmatramo ono što se događalo 11. septembra 2001. godine. Međutim, kriza može biti povezana is okolnostima ili iskustvima koja uključuju pretnju sopstvenom domu, porodici, imovini ili osećaju dobrobiti. Psihička kriza može biti izazvana stvarnim gubitkom, pretnjom gubitkom ili korenitom promenom u odnosu prema sebi ili prema nekome ko nam je važan.
Kad je reč o detetu, to može biti iznenadna promena mesta stanovanja zbog preseljenja u drugu državu i opraštanja s prijateljima. Kad je reč o adolescentu, to može biti prekid romantične veze ili vršnjački bojkot. To što izaziva ili potkrepljuje krizu ne može da se jednostavno odrediti pomoću jedne određene situacije ili sklopa okolnosti, već samo ličnim doživljajem nekog događaja i sposobnošću (ili nesposobnošću) pojedinca da se uspešno nosi s tim okolnostima. U istoj situaciji različiti ljudi različito kompetentno ili uspešno izlaze na kraj s mogućom krizom. Jednostavno rečeno, kriza nastaje kad stres i napetost u životu pojedinca dostignu neuobičajene proporcije i ostave traga na njemu.
Sadržaj
UVOD 3
1 Istorija kriznih intervencija 4
2 Teorija krize 5
2.1 Eriksonova teorija krize 7
3 Modeli kriznih intervencija 8
3.1 Modeli grupnih kriznih intervencija 8
3.2 Robertsov model kriznih intervencija 10
3.3 Krizne intervencije i terapija usmerena na pronalaženje rešenja 12
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15
1 Istorija kriznih intervencija 4
2 Teorija krize 5
2.1 Eriksonova teorija krize 7
3 Modeli kriznih intervencija 8
3.1 Modeli grupnih kriznih intervencija 8
3.2 Robertsov model kriznih intervencija 10
3.3 Krizne intervencije i terapija usmerena na pronalaženje rešenja 12
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15