24-01-2013, 07:30 PM
UVOD
Sadržaj
U jednodomnom modelu, privredno društvo ima skupštinu i jednog ili više direktora. Ovaj model je jednostavniji i karakterističan je za manje kompanije. U jednodomnom modelu, direktora, odnosno direktore imenuje i razrešava skupština društva, koja i nadzire rad i usvaja izveštaje direktora. Skupština utvrđuje i naknadu za rad direktora, odnosno načela za utvrđivanje te naknade. U društvu u kome je upravljanje jednodomno, direktori obavljaju sve poslove koji nisu u nadležnosti skupštine. Direktori zajednički vrše ovlašćenja, ali se može predvideti i da imaju samostalna ovlašćenja za zastupanje društva. S druge strane, kod poslovođenja je moguće da se pojavi sukob odluka ako svaki od direktora ima pravo da samostalno donosi odluke. U tom slučaju, svaki od direktora ima pravo da od skupštine zatraži da odluči čija će odluka biti sprovedena.
U dvodomnom modelu, privredno društvo ima skupštinu i nadzorni odbor, kao i jednog ili više direktora. Ovaj model, pored skupštine, ima i organe uprave i kontrole, a karakterističan je za veće kompanije. Skupština bira i razrešava nadzorni odbor i utvrđuje naknadu za rad članova nadzornog odbora, a nadzorni odbor bira i razrešava direktora, odnosno direktore. U društvu u kome je upravljanje dvodomno, direktori obavljaju sve poslove koji nisu u nadležnosti skupštine i nadzornog odbora. U ovom modelu se ovlašćenja, ali i odgovornosti za poslovanje više prenose sa skupštine na nadzorni odbor nego na direktora, kako je to slučaj u jednodomnom modelu. Za člana nadzornog odbora može biti izabrano samo lice koje ispunjava uslove za imenovanje na poziciju direktora akcionarskog društva i to lice ne sme biti zaposleno u društvu, čime se obezbeđuje nezavisnost nadzornog odbora.
U dvodomnom modelu, privredno društvo ima skupštinu i nadzorni odbor, kao i jednog ili više direktora. Ovaj model, pored skupštine, ima i organe uprave i kontrole, a karakterističan je za veće kompanije. Skupština bira i razrešava nadzorni odbor i utvrđuje naknadu za rad članova nadzornog odbora, a nadzorni odbor bira i razrešava direktora, odnosno direktore. U društvu u kome je upravljanje dvodomno, direktori obavljaju sve poslove koji nisu u nadležnosti skupštine i nadzornog odbora. U ovom modelu se ovlašćenja, ali i odgovornosti za poslovanje više prenose sa skupštine na nadzorni odbor nego na direktora, kako je to slučaj u jednodomnom modelu. Za člana nadzornog odbora može biti izabrano samo lice koje ispunjava uslove za imenovanje na poziciju direktora akcionarskog društva i to lice ne sme biti zaposleno u društvu, čime se obezbeđuje nezavisnost nadzornog odbora.
Sadržaj
UVOD 3
1 Pojam diskvalifikacije direktora 4
1.1 Efekti diskvalifikacije 5
1.2 Modeli diskvalifikacije 6
1.3 Sadržina zabrane 7
2 Razlozi za diskvalifikaciju 9
2.1 Britansko pravo 9
2.1.1 Koncept nedostojnosti 9
2.2 Američko pravo 10
3 Pravni aspekti diskvalifikacije 12
3.1 Diskvalifikacija kao deo kompanijskog prava 12
3.2 Diskvalifikacija kao deo stečajnog prava 12
3.3 Diskvalifikacija kao deo berzanskog prava 12
3.4 Diskvalifikacija kao deo kaznenog prava 13
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15
1 Pojam diskvalifikacije direktora 4
1.1 Efekti diskvalifikacije 5
1.2 Modeli diskvalifikacije 6
1.3 Sadržina zabrane 7
2 Razlozi za diskvalifikaciju 9
2.1 Britansko pravo 9
2.1.1 Koncept nedostojnosti 9
2.2 Američko pravo 10
3 Pravni aspekti diskvalifikacije 12
3.1 Diskvalifikacija kao deo kompanijskog prava 12
3.2 Diskvalifikacija kao deo stečajnog prava 12
3.3 Diskvalifikacija kao deo berzanskog prava 12
3.4 Diskvalifikacija kao deo kaznenog prava 13
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15