24-01-2013, 01:25 AM
UVOD
Sadržaj
Ustav Republike Srbije iz 1990. godine je, sa jedne strane, predviđao da Srbija ostane u sastavu federalne države (sadržao je klauzulu o lojalnosti federalnoj državi i njenom ustavu), a sa druge strane uređivao je celinu ustavne materije jedne države koja je svakog trenutka mogla da počne samostalno da funkcioniše, što je bilo nužno u uslovima već započetog raspada Jugoslavije.
Taj ustav koncepcijski je uredio položaj Republike Srbi je na bitno drugačijim osnovama, uvodeći u ustavno uređenje klasične postulate građanske demokratije, kao što su na čelo vladavine prava, načelo podele vlasti, politički pluralizam i širok krug ljudskih sloboda i prava.
Ustav karakteriše tzv. mešoviti sistem vlasti koji je tipičan za bivše socijalističke zemlje i više naginje parlamentarnom nego predsedničkom sistemu. U sistem vlasti koji je u osnovi parlamentarni (zakonodavna vlast pripada Narodnoj skupštini) uneti su elementi predsedničkog sistema (neposredni izbor predsednika Republike, iz koga proizlaze pojedina ovlašćenja predsednika prema parlamentu: pravo su spenzivnog zakonodavnog veta i konačnog raspuštanja Skupštine na obrazložen predlog Vlade). Izvršna vlast pripada Vladi koju bira Narodna skupština. Sudska vlast pripada sudovima, koji su nezavisni, a sudijska funkcija je stalna. Ocenu ustavnosti i zakonitosti vrši Ustavni sud, čije su odluke opšte obavezujuće i izvršne.
Taj ustav koncepcijski je uredio položaj Republike Srbi je na bitno drugačijim osnovama, uvodeći u ustavno uređenje klasične postulate građanske demokratije, kao što su na čelo vladavine prava, načelo podele vlasti, politički pluralizam i širok krug ljudskih sloboda i prava.
Ustav karakteriše tzv. mešoviti sistem vlasti koji je tipičan za bivše socijalističke zemlje i više naginje parlamentarnom nego predsedničkom sistemu. U sistem vlasti koji je u osnovi parlamentarni (zakonodavna vlast pripada Narodnoj skupštini) uneti su elementi predsedničkog sistema (neposredni izbor predsednika Republike, iz koga proizlaze pojedina ovlašćenja predsednika prema parlamentu: pravo su spenzivnog zakonodavnog veta i konačnog raspuštanja Skupštine na obrazložen predlog Vlade). Izvršna vlast pripada Vladi koju bira Narodna skupština. Sudska vlast pripada sudovima, koji su nezavisni, a sudijska funkcija je stalna. Ocenu ustavnosti i zakonitosti vrši Ustavni sud, čije su odluke opšte obavezujuće i izvršne.
Sadržaj
UVOD 1
1.1 Narodna Skupština Repiblike Srbije i njen položaj prema Ustavu iz 2006. godine 2
1.2 Konstituisanje Narodne skupštine 2
1.3 Predsednik, potpredsednci i sekretar Narodne skupštine 5
1.4 Poslaničke grupe 6
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16
1.1 Narodna Skupština Repiblike Srbije i njen položaj prema Ustavu iz 2006. godine 2
1.2 Konstituisanje Narodne skupštine 2
1.3 Predsednik, potpredsednci i sekretar Narodne skupštine 5
1.4 Poslaničke grupe 6
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16