16-01-2013, 02:40 PM
UVOD
Sadržaj
“…sve naše fabrike mogu da izgore do temelja, ali se time vrednost kompanije uopšte ne bi umanjila. Sve leži u reputaciji marke i kolektivnom znanju u kompaniji” .
U 17. veku su počele da se pojavljuju reklame u nedeljnim novinama u Engleskoj. Prvi štampani oglasi su najčešće reklamirali knjige, pošto su ove postale dostupnije s pojavom štamparske prese, kao i lekove za kojima je rapidno porasla potražnja s proširenjem bolesti po Evropi. Kako je ekonomija jačala s industrijskom revolucijom tokom 19. veka, rasla je i potreba za reklamiranjem. Oglasi su u SAD postali popularni ispunjavajući novine kratkim štampanim porukama koje promovišu raznu robu. Godine 1843. Volni Palmer (Volney Palmer) je otvorio prvu reklamnu agenciju u Filadelfiji. U početku, ovakve agencije su se bavile posredovanjem pri zakupu reklamnog prostora u novinama, ali već sa početkom 20. veka preuzele su odgovornost na sebe i za sadržaj oglasa. Ovo još uvek nije brending, jer su prve reklame bile jednostavni oglasi koji su navodili kvalitete i dejstvo robe koju su oglašavali. Brending se daleko više bazira na propagiranju osećanja vezanog za tu robu, a ne njenu materijalnu i upotrebnu vrednost.
S početkom dvadesetog veka naglo raste industrijska proizvodnja, pa je bilo potrebno preko štampanih medija, čiji je tiraž sve brže rastao, staviti do znanja potrošaču vest o novom proizvodu. Radio počinje naglo da se razvija posle Prvog svetskog rata i 1922. godine otvara svoj prostor reklami. Televizija je počela da se širi tridesetih u Americi, a prva TV reklama emitovana je u julu 1941. godine kada je Bulova proizvođač satova platio 9 dolara stanici WNBT za reklamu emitovanu tokom utakmice bejzbola između Bruklin Dodžersa i Filadelfije Filisa.
U 17. veku su počele da se pojavljuju reklame u nedeljnim novinama u Engleskoj. Prvi štampani oglasi su najčešće reklamirali knjige, pošto su ove postale dostupnije s pojavom štamparske prese, kao i lekove za kojima je rapidno porasla potražnja s proširenjem bolesti po Evropi. Kako je ekonomija jačala s industrijskom revolucijom tokom 19. veka, rasla je i potreba za reklamiranjem. Oglasi su u SAD postali popularni ispunjavajući novine kratkim štampanim porukama koje promovišu raznu robu. Godine 1843. Volni Palmer (Volney Palmer) je otvorio prvu reklamnu agenciju u Filadelfiji. U početku, ovakve agencije su se bavile posredovanjem pri zakupu reklamnog prostora u novinama, ali već sa početkom 20. veka preuzele su odgovornost na sebe i za sadržaj oglasa. Ovo još uvek nije brending, jer su prve reklame bile jednostavni oglasi koji su navodili kvalitete i dejstvo robe koju su oglašavali. Brending se daleko više bazira na propagiranju osećanja vezanog za tu robu, a ne njenu materijalnu i upotrebnu vrednost.
S početkom dvadesetog veka naglo raste industrijska proizvodnja, pa je bilo potrebno preko štampanih medija, čiji je tiraž sve brže rastao, staviti do znanja potrošaču vest o novom proizvodu. Radio počinje naglo da se razvija posle Prvog svetskog rata i 1922. godine otvara svoj prostor reklami. Televizija je počela da se širi tridesetih u Americi, a prva TV reklama emitovana je u julu 1941. godine kada je Bulova proizvođač satova platio 9 dolara stanici WNBT za reklamu emitovanu tokom utakmice bejzbola između Bruklin Dodžersa i Filadelfije Filisa.
Sadržaj
UVOD 1
1.1 Definisanje brenda 2
1.2 Brend u industriji mode 4
ZAKLJUČAK 9
LITERATURA 10
1.1 Definisanje brenda 2
1.2 Brend u industriji mode 4
ZAKLJUČAK 9
LITERATURA 10