12-01-2013, 09:49 AM
UVOD
Sadržaj
Od samog početka razvoja interesa za medije i komunikaciju teorije i istraživanja medija i masovne komunikacije bave se dvjema temama: komunikacijskim tokom (mreže za difuziju informacija, informacije kao sadržaj, utjecaj medija, tehnologija medija kao oblikujući ili sudjelujući faktor) i značenjem komunikacije (selektivnost publike, zadovoljenje potreba publike, upotreba medija ili njihovog sadržaja, medijski ili kulturni tekst, čitanje medija ili poruka, dekodiranje poruka ili konteksta). Pitanja toka i danas su više po vezana s empirijskim istraživanjima, a pitanja značenja s interpretativnim i kritičkim pristupima; prvi pristupi više crpe iz društvenih znanosti, a drugi iz humanističkih disciplina. I u medijskim studijama kritički i interpretativni pristupi prethodili su empirijskim.
Interes za empirijsko istraživanje masovnih medija nastaje u okviru društvenih znanosti, prvenstveno sociologije te političkih znanosti i socijalne psihologije, a razvija se od 1920-ih na američkim sveučilištima ponajprije kao dio istraživanja modernizacijskih društvenih promjena koje su vidljive u SAD-u kao posljedica industrijalizacije i urbanizacije. Glavno pitanje koje su postavljali bilo je: Kakav je utjecaj masovnih medija, tih novih društvenih činjenica? Kakvi su njihovi učinci? Interes je bio usmjeren na preduvjete i okolnosti pod kojima je moguć utjecaj medija na pojedince. Prva empirijska istraživanja opovrgla su pred-empirijske pretpostavke o jakom i direktnom utjecaju medija (tzv. teoriju o magičnom metku, hipodermički model ili teoriju igle prema kojoj mediji usanuju poruke u pojedinca koji se od njih ne može obraniti), a time je buduća matica discipline masovne komunikacije dobila ime „teorija ograničenih efekata".
Interes za empirijsko istraživanje masovnih medija nastaje u okviru društvenih znanosti, prvenstveno sociologije te političkih znanosti i socijalne psihologije, a razvija se od 1920-ih na američkim sveučilištima ponajprije kao dio istraživanja modernizacijskih društvenih promjena koje su vidljive u SAD-u kao posljedica industrijalizacije i urbanizacije. Glavno pitanje koje su postavljali bilo je: Kakav je utjecaj masovnih medija, tih novih društvenih činjenica? Kakvi su njihovi učinci? Interes je bio usmjeren na preduvjete i okolnosti pod kojima je moguć utjecaj medija na pojedince. Prva empirijska istraživanja opovrgla su pred-empirijske pretpostavke o jakom i direktnom utjecaju medija (tzv. teoriju o magičnom metku, hipodermički model ili teoriju igle prema kojoj mediji usanuju poruke u pojedinca koji se od njih ne može obraniti), a time je buduća matica discipline masovne komunikacije dobila ime „teorija ograničenih efekata".
Sadržaj
UVOD 3
1 Mediji i globalizacija 4
1.1 Masovna komunikacija 5
1.2 Globalitet i aspekti globalizacije 7
1.3 Globalizacija i politika 9
1.4 Globalizacija i ideologija 10
2 Javnost i masovni mediji 13
2.1 Javnost i publika 18
2.2 Javno mnijenje 23
2.3 Globalni medijski i politički diskurs 27
2.4 Utjecaj medija na javno mišljenje 29
3 Društvene mreže i umreženo društvo 35
3.1 Novi mrežni pristupi u sociologiji 35
3.2 Umreženo društvo i doba informacionalizma 37
3.3 Utjecaj mreže na socio-ekonomsko ponašanje pojedinaca 40
3.4 Novi oblici novinarstva u digitalnom modelu komuniciranja 41
3.5 Društvene mreže 45
ZAKLJUČAK 48
LITERATURA 51
1 Mediji i globalizacija 4
1.1 Masovna komunikacija 5
1.2 Globalitet i aspekti globalizacije 7
1.3 Globalizacija i politika 9
1.4 Globalizacija i ideologija 10
2 Javnost i masovni mediji 13
2.1 Javnost i publika 18
2.2 Javno mnijenje 23
2.3 Globalni medijski i politički diskurs 27
2.4 Utjecaj medija na javno mišljenje 29
3 Društvene mreže i umreženo društvo 35
3.1 Novi mrežni pristupi u sociologiji 35
3.2 Umreženo društvo i doba informacionalizma 37
3.3 Utjecaj mreže na socio-ekonomsko ponašanje pojedinaca 40
3.4 Novi oblici novinarstva u digitalnom modelu komuniciranja 41
3.5 Društvene mreže 45
ZAKLJUČAK 48
LITERATURA 51