18-04-2011, 12:40 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Jedan od osnovnih razloga, zbog kojih sam se opredelio za proučavanje oblasti zastite životne sredine, i poreza u funkciji iste, jeste sve izraženija i urgentnija potreba kako za društvo tako i za pojedinca da se priroda zaštiti od velikog i svakodnevnog zagađenja koje trpi. Karakter ove potrebe prevazilazi interese pojedinih grupa, pa se potreba za zdravim i kvalitetnim okruženjem smatra opštom.
Zagađivanje predstavlja jedan od osnovnih problema sa kojim je suočeno čovečanstvo. Prilikom svog razvoja svaka privreda mora imati u vidu i životnu sredinu i svoju eventualnu ekspanziju neophodno je njoj prilagoditi. Razumnim korišćenjem prirodnih resursa ostvaruju se interesi celokupne društvene zajednice, a ne samo interesi njihovih neposrednih korisnika. Čovekovi zahtevi se neprestano povećavaju na račun potencijala koje nudi životna sredina.
U diplomskom radu biće predstavljeni poreski sistemi kao i njihova struktura stavljena u funkciju zaštite životne sredine.
To podrazumeva različite vrste ekoloških taksi kojima država pokušava da smanji zagađenje i uništavanje životne sredine, a istovremeno ubira nove vrste poreskih prihoda. Ova vrsta taksi i poreza je u značajnoj ekspanziji u današnje vreme i poklanja joj se sve veća pažnja, jer je zagadjenje veliki problem današnjice. Takođe u radu će biti predstavljeni i poreski ekološki sistemi u zemljama članicama EU ,kao i u našoj zemlji i drugim zemljama u tranziciji. Takođe sagledane su i različite poreske reforme kao i njihov uticaj na celokunu privredu i stanovništvo, kako u Srbiji tako i u ostalim zemljama. Putem različitih, tabela i grtafikona pokušaću da pojasnim značaj i udeo ekoloških poreza u nacionalnim ekonomijama pojedinih zemalja.
U prvom delu rada govoriće se kako o životnoj sredini, tako i o njenoj vezi , ali i zavisnosti od poreskog sistema, u smislu zaštite iste od ljudskog zagađivanja. Da bi poreski sistem ostvario svoje ciljeve, a u ovom slučaju misli se na očuvanje čovekove okoline, koristi se različitimvrstama instrumenata ekološke politike. Stofa su u ovom radu svi i nabrojani i ukratko pojašnjeni...
Životna sredina i oporezivanje
Pojam životne sredine
Čovek i priroda su oduvek bili međusobno tesno povezani u jedinstveni i dinamički sistem, koga obeležava kompleksnost i uzajamna interakcija. Osnovni smisao čovekovog nastojanja je život u harmoniji sa prirodom. Ali čovek svojim aktivnostima i radom lako može uticati na nestabilnost u prirodi i ugroziti njenu ravnoptežu.
U domaćoj, a i u stranoj literaturi nije ujednačena terminologija oko samog pojma prirode. U tom smislu koriste se različiti izrazi (npr. čovekova sredina, ambijent, okolina, prirodno okruženje i dr.) Imajući u vidu složenost ovog pojma, tj. da pod njim treba podrazumevati ne samo okruženje u kojem živi čovek, već i sva ostala živa bića smatra se da je termin životna sredina najprimereniji.Određivanje ovog pojma predmet su dugogodišnjih naučnih i stručnih rasprava, pošto, bar do danas, nije ustanovljena jedinstvena definicija ni u javnom pravu, niti u pozitivnim nacionalnim zakonodavstvima. Najveći broj autora ekstenzivni način određuje pojam životne sredine, smatrajući da ona obuhvata ne samo čitavu biosferu, vec i kosmički prostor. Životna sredina u širem smislu podrazumeva “celokupno okruženje čovečanstva i sve socijalne, kulturne i političke odnose”. Ona uključuje sve fizičke, socijalne i kulturne faktore kao i uslove koji imaju uticaj na postojanje ili razvoj živih organizama. Po mišljenju nekih autora životna sredina se ispoljava kao prirodna, koju čovek koristi kao datu, i kao stvorena životna sredina, koju čovek sam svojim aktivnostima izgrađuje i razvija....
Jedan od osnovnih razloga, zbog kojih sam se opredelio za proučavanje oblasti zastite životne sredine, i poreza u funkciji iste, jeste sve izraženija i urgentnija potreba kako za društvo tako i za pojedinca da se priroda zaštiti od velikog i svakodnevnog zagađenja koje trpi. Karakter ove potrebe prevazilazi interese pojedinih grupa, pa se potreba za zdravim i kvalitetnim okruženjem smatra opštom.
Zagađivanje predstavlja jedan od osnovnih problema sa kojim je suočeno čovečanstvo. Prilikom svog razvoja svaka privreda mora imati u vidu i životnu sredinu i svoju eventualnu ekspanziju neophodno je njoj prilagoditi. Razumnim korišćenjem prirodnih resursa ostvaruju se interesi celokupne društvene zajednice, a ne samo interesi njihovih neposrednih korisnika. Čovekovi zahtevi se neprestano povećavaju na račun potencijala koje nudi životna sredina.
U diplomskom radu biće predstavljeni poreski sistemi kao i njihova struktura stavljena u funkciju zaštite životne sredine.
To podrazumeva različite vrste ekoloških taksi kojima država pokušava da smanji zagađenje i uništavanje životne sredine, a istovremeno ubira nove vrste poreskih prihoda. Ova vrsta taksi i poreza je u značajnoj ekspanziji u današnje vreme i poklanja joj se sve veća pažnja, jer je zagadjenje veliki problem današnjice. Takođe u radu će biti predstavljeni i poreski ekološki sistemi u zemljama članicama EU ,kao i u našoj zemlji i drugim zemljama u tranziciji. Takođe sagledane su i različite poreske reforme kao i njihov uticaj na celokunu privredu i stanovništvo, kako u Srbiji tako i u ostalim zemljama. Putem različitih, tabela i grtafikona pokušaću da pojasnim značaj i udeo ekoloških poreza u nacionalnim ekonomijama pojedinih zemalja.
U prvom delu rada govoriće se kako o životnoj sredini, tako i o njenoj vezi , ali i zavisnosti od poreskog sistema, u smislu zaštite iste od ljudskog zagađivanja. Da bi poreski sistem ostvario svoje ciljeve, a u ovom slučaju misli se na očuvanje čovekove okoline, koristi se različitimvrstama instrumenata ekološke politike. Stofa su u ovom radu svi i nabrojani i ukratko pojašnjeni...
Životna sredina i oporezivanje
Pojam životne sredine
Čovek i priroda su oduvek bili međusobno tesno povezani u jedinstveni i dinamički sistem, koga obeležava kompleksnost i uzajamna interakcija. Osnovni smisao čovekovog nastojanja je život u harmoniji sa prirodom. Ali čovek svojim aktivnostima i radom lako može uticati na nestabilnost u prirodi i ugroziti njenu ravnoptežu.
U domaćoj, a i u stranoj literaturi nije ujednačena terminologija oko samog pojma prirode. U tom smislu koriste se različiti izrazi (npr. čovekova sredina, ambijent, okolina, prirodno okruženje i dr.) Imajući u vidu složenost ovog pojma, tj. da pod njim treba podrazumevati ne samo okruženje u kojem živi čovek, već i sva ostala živa bića smatra se da je termin životna sredina najprimereniji.Određivanje ovog pojma predmet su dugogodišnjih naučnih i stručnih rasprava, pošto, bar do danas, nije ustanovljena jedinstvena definicija ni u javnom pravu, niti u pozitivnim nacionalnim zakonodavstvima. Najveći broj autora ekstenzivni način određuje pojam životne sredine, smatrajući da ona obuhvata ne samo čitavu biosferu, vec i kosmički prostor. Životna sredina u širem smislu podrazumeva “celokupno okruženje čovečanstva i sve socijalne, kulturne i političke odnose”. Ona uključuje sve fizičke, socijalne i kulturne faktore kao i uslove koji imaju uticaj na postojanje ili razvoj živih organizama. Po mišljenju nekih autora životna sredina se ispoljava kao prirodna, koju čovek koristi kao datu, i kao stvorena životna sredina, koju čovek sam svojim aktivnostima izgrađuje i razvija....