17-04-2011, 06:56 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kao i Marks, Maks Veber (1864-1920) ne može se, jednostavno, opisati kao sociolog; njegova interesovanja zahvatala su više naučnih oblasti. Rodjen u Nemačkoj, gde je proveo i najveći deo svoje naučne karijere, Veber je bio čovek širokog obrazovanja. Njegova dela obuhvataju područja ekonomije, prava, filozofijie, uporedne istorije, kao i sociologije. Dobar deo njegovog rada odnosio se na razvoj savremenog kapitalizma i načina na koje je savremeno društvo različito od ranijih oblika drušrvene organizacije. Kroz čitav niz empirijskih studija, Veber je prikazao neke od osnovnih karakteristika modernih industrijskih društava i jasno identifikovao ključne sociološke debate koje su i danas od centralnog značaja za sociologe.
MAKS VEBER
Život
Rođen 21. aprila 1864. u Erfurtu, sin nacionalnoliberalnog političara Maksa Vebera. 1882–86 studira pravne nauke, ali pored toga i nacionalnu ekonomiju i istoriju u Hajdelbergu, Berlinu i Getingenu. Zatim 1889. stiče titulu dr. jur. (magna cum laude) na Univerzitetu u Berlinu disertacijom na temu Razvoj principa solidarnog jemstva i odeljene stečajne imovine kod javnih trgovačkih društava iz domaćih i zanatskih zajednica u italijanskim gradovima.
Nakon toga 1892. habilituje se na Univerzitetu u Berlinu raspravom Agrarna istorija Rima i njen značaj za državno i privatno pravo; radi i kao advokat. 1893–94 vanredni profesor za trgovačko pravo i nemačko pravo na Univerzitetu u Berlinu. A onda 1894–96 predaje nacionalnu ekonomiju na Univerzitetu u Frajburgu. 1896–1903 predaje nacionalnu ekonomiju i finansijske nauke na Univerzitetu u Hajdelbergu. Nakon toga 1900. prestaje da drži predavanja zbog psihičke krize koja ga muči još od 1897; 1903 posle oporavka vraća profesuru, živi i radi kao slobodni naučnik u Hajdelbergu. . .
SADRŽAJ
UVOD ................... 2
1. MAKS VEBER ............... 3
1.1 Život .................... 3
1.2 Društvene promene ................. 4
1.3 Društveni odnos .................. 5
1.4 Racionalizacija ................ 6
1.5 Kapitalizam ................. 7
1.6 Idealni tip ................. 8
ZAKLJUČAK .................. 9
Literatura ..................... 10
Sažetak i ključne reči ................... 11
Kao i Marks, Maks Veber (1864-1920) ne može se, jednostavno, opisati kao sociolog; njegova interesovanja zahvatala su više naučnih oblasti. Rodjen u Nemačkoj, gde je proveo i najveći deo svoje naučne karijere, Veber je bio čovek širokog obrazovanja. Njegova dela obuhvataju područja ekonomije, prava, filozofijie, uporedne istorije, kao i sociologije. Dobar deo njegovog rada odnosio se na razvoj savremenog kapitalizma i načina na koje je savremeno društvo različito od ranijih oblika drušrvene organizacije. Kroz čitav niz empirijskih studija, Veber je prikazao neke od osnovnih karakteristika modernih industrijskih društava i jasno identifikovao ključne sociološke debate koje su i danas od centralnog značaja za sociologe.
MAKS VEBER
Život
Rođen 21. aprila 1864. u Erfurtu, sin nacionalnoliberalnog političara Maksa Vebera. 1882–86 studira pravne nauke, ali pored toga i nacionalnu ekonomiju i istoriju u Hajdelbergu, Berlinu i Getingenu. Zatim 1889. stiče titulu dr. jur. (magna cum laude) na Univerzitetu u Berlinu disertacijom na temu Razvoj principa solidarnog jemstva i odeljene stečajne imovine kod javnih trgovačkih društava iz domaćih i zanatskih zajednica u italijanskim gradovima.
Nakon toga 1892. habilituje se na Univerzitetu u Berlinu raspravom Agrarna istorija Rima i njen značaj za državno i privatno pravo; radi i kao advokat. 1893–94 vanredni profesor za trgovačko pravo i nemačko pravo na Univerzitetu u Berlinu. A onda 1894–96 predaje nacionalnu ekonomiju na Univerzitetu u Frajburgu. 1896–1903 predaje nacionalnu ekonomiju i finansijske nauke na Univerzitetu u Hajdelbergu. Nakon toga 1900. prestaje da drži predavanja zbog psihičke krize koja ga muči još od 1897; 1903 posle oporavka vraća profesuru, živi i radi kao slobodni naučnik u Hajdelbergu. . .
SADRŽAJ
UVOD ................... 2
1. MAKS VEBER ............... 3
1.1 Život .................... 3
1.2 Društvene promene ................. 4
1.3 Društveni odnos .................. 5
1.4 Racionalizacija ................ 6
1.5 Kapitalizam ................. 7
1.6 Idealni tip ................. 8
ZAKLJUČAK .................. 9
Literatura ..................... 10
Sažetak i ključne reči ................... 11
