15-04-2011, 07:40 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
UVODNO RAZMATRANJE
«Čovek je ovladao prirodom pre nego je naučio da vlada sobom».
Sa pojavom industrijske proizvodnje, krajem prošlog i početkom ovog stoleća, akcenat proučavanja i unapređivanja organizacije bio je na usavršavanju tehničko-tehnoloških dostignuća (od parne mašine do mikročipa) u cilju postizanja maksimalnih radnih efekata. Nauka postaje osnovna pokretačka snaga razvoja. Ali primena tenhičkih, sve savršenijih sredstava rada, zahtevali su od čoveka velike promene u pogledu ulaganja snage, sposobnosti i naglu psihofizičku adaptaciju na novu radnu situaciju. Pri tome je zanemarena veoma bitna činjenica, da je čovek ograničen u svojim sposobnostima. Čovekov rad gubi samostalan, kreativan karakter i on postaje još jedan mašinski dodatak. Čovek nije samo fizičko biće, njegovo «ja» nije samo fizičko «ja». Čovek nije samo zbir trenutnih svesno doživljenih emocija, motiva, pomisli, niti sopstvena istorija sačuvana u njegovom pamćenju. Čovek je kompleksna, određena, struktuirana i specifična celina, u koju su utkani brojni moralni principi, ideali, vrednosti i mnogi motivi.
Kompleksnost moralnog fenomena složena je kao i sam čovek. Ima različitih definicija o tačnom preciziranju morala i većinom se svi slažu da «... moral predstavlja sistem moralnih pravila, normi koje određuju ponašanje čoveka u društvu, utemeljenih na društvenoj praksi kao neiscrpnom izvoru moralnog življenja ». Takođe, postoji i propagiranje morala od strane religije kao: « Ne čini drugom ono što ne želiš da tebi bude učinjeno « ili « Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe «. Snaga pomenutog načela leži u osnovi ljudske prirode koja teži, pre svega zadovoljavanju ličnih potreba. Čovek koji sebe posmatra isto kao i druge ima najviše izgleda da neće povrediti moralna načela.
Moralna ličnost je ona koja: ...
SADRŽAJ:
1. UVODNO RAZMATRANJE 2
2. RADNI MORAL U NAŠEM DRUŠTVU 3
2.1. VRSTE MORALA U NAŠEM DRUŠTVU 3
2.2. DEFINISANJE RADNOG MORALA U NAŠEM DRUŠTVU 4
2.3. RADNI MORAL I NJEGOVO SHVATANJE U INDUSTRIJI 5
2.4. NAJČEŠĆI PROBLEMI U RADU I RADNI MORAL 6
3. ZAKLJUČAK 7
4. LITERATURA: 8
UVODNO RAZMATRANJE
«Čovek je ovladao prirodom pre nego je naučio da vlada sobom».
Sa pojavom industrijske proizvodnje, krajem prošlog i početkom ovog stoleća, akcenat proučavanja i unapređivanja organizacije bio je na usavršavanju tehničko-tehnoloških dostignuća (od parne mašine do mikročipa) u cilju postizanja maksimalnih radnih efekata. Nauka postaje osnovna pokretačka snaga razvoja. Ali primena tenhičkih, sve savršenijih sredstava rada, zahtevali su od čoveka velike promene u pogledu ulaganja snage, sposobnosti i naglu psihofizičku adaptaciju na novu radnu situaciju. Pri tome je zanemarena veoma bitna činjenica, da je čovek ograničen u svojim sposobnostima. Čovekov rad gubi samostalan, kreativan karakter i on postaje još jedan mašinski dodatak. Čovek nije samo fizičko biće, njegovo «ja» nije samo fizičko «ja». Čovek nije samo zbir trenutnih svesno doživljenih emocija, motiva, pomisli, niti sopstvena istorija sačuvana u njegovom pamćenju. Čovek je kompleksna, određena, struktuirana i specifična celina, u koju su utkani brojni moralni principi, ideali, vrednosti i mnogi motivi.
Kompleksnost moralnog fenomena složena je kao i sam čovek. Ima različitih definicija o tačnom preciziranju morala i većinom se svi slažu da «... moral predstavlja sistem moralnih pravila, normi koje određuju ponašanje čoveka u društvu, utemeljenih na društvenoj praksi kao neiscrpnom izvoru moralnog življenja ». Takođe, postoji i propagiranje morala od strane religije kao: « Ne čini drugom ono što ne želiš da tebi bude učinjeno « ili « Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe «. Snaga pomenutog načela leži u osnovi ljudske prirode koja teži, pre svega zadovoljavanju ličnih potreba. Čovek koji sebe posmatra isto kao i druge ima najviše izgleda da neće povrediti moralna načela.
Moralna ličnost je ona koja: ...
SADRŽAJ:
1. UVODNO RAZMATRANJE 2
2. RADNI MORAL U NAŠEM DRUŠTVU 3
2.1. VRSTE MORALA U NAŠEM DRUŠTVU 3
2.2. DEFINISANJE RADNOG MORALA U NAŠEM DRUŠTVU 4
2.3. RADNI MORAL I NJEGOVO SHVATANJE U INDUSTRIJI 5
2.4. NAJČEŠĆI PROBLEMI U RADU I RADNI MORAL 6
3. ZAKLJUČAK 7
4. LITERATURA: 8