15-04-2011, 07:34 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
(Prvi deo rada predstavlja razmišljanja u formi eseja o mladalačkim zanesenostima i ljubavima, i o načinu života modernih tinejdžera, budući da su Romeo i Julija bili upravo tinejdžeri, o njihovim nepromišljenim postupcima, buntovništvu i tome kako, kao i u delu, sredina može da dovede do toga da njihovi postupci imaju tragične posledice.
Drugi deo je minijaturna priča o tinejdžerima koji se ponašaju potpuno u skladu sa zaključcima iz prvog dela rada, i ova priča se završava tragično – overdoziranjem i samoubistvom. Likovi u njoj su Romeo, Merkucije i Julija)
Priče o ljubavima čiju snagu ništa ne može zaustaviti i koje, zarobljene u nemogućim okolnostima i sputane spoljnim, društvenim zabranama, završavaju tragično i imaju smrt kao svoje jedino ishodište, navode me na razmišljanje o isprepletanosti Erosa i Tanatosa koji upravljaju našim životnim nagonima.
Ako bismo se zaustavili samo na hormonalnoj slici, onda bi bilo dovoljno govoriti nagonu za održanjem vrste, strahu od smrti, serotoninu, endorfinu ili adrenalinu... Ali ovi nagoni, pretočeni u umetnost, filozofiju, dovode do kategorija kojima su se svi vidovi ljudskog delovanja oduvek najviše bavili – seks i smrt. Ukoliko se samo osvrnemo na neke od velikih ljubavnika u zapadnoj književnosti, počevši od Pirama i Tizbe, mitološkog parnjaka, uzora, priče o Romeu i Juliji, može se učiniti da nagonska ljubav, nepromišljeno srljanje u konzumiranje iste, posebno u kombinaciji sa društvenim stegama, može upravo da se završi jedino tragično. Sasvim je logično zašto se ove situacije pre svega odnose na veoma mlade ljude, ali, ukoliko na trenutak ostavim po strani romantične aspekte ovih davno ispričanih priča, pitam se – u kojoj se to meri može odnositi na mlade ljude danas i koliko je primenjivo na moderne tinejdžere? Da li možemo izvući neke korisne zaključe iz ovakvih priča? ...
(Prvi deo rada predstavlja razmišljanja u formi eseja o mladalačkim zanesenostima i ljubavima, i o načinu života modernih tinejdžera, budući da su Romeo i Julija bili upravo tinejdžeri, o njihovim nepromišljenim postupcima, buntovništvu i tome kako, kao i u delu, sredina može da dovede do toga da njihovi postupci imaju tragične posledice.
Drugi deo je minijaturna priča o tinejdžerima koji se ponašaju potpuno u skladu sa zaključcima iz prvog dela rada, i ova priča se završava tragično – overdoziranjem i samoubistvom. Likovi u njoj su Romeo, Merkucije i Julija)
Priče o ljubavima čiju snagu ništa ne može zaustaviti i koje, zarobljene u nemogućim okolnostima i sputane spoljnim, društvenim zabranama, završavaju tragično i imaju smrt kao svoje jedino ishodište, navode me na razmišljanje o isprepletanosti Erosa i Tanatosa koji upravljaju našim životnim nagonima.
Ako bismo se zaustavili samo na hormonalnoj slici, onda bi bilo dovoljno govoriti nagonu za održanjem vrste, strahu od smrti, serotoninu, endorfinu ili adrenalinu... Ali ovi nagoni, pretočeni u umetnost, filozofiju, dovode do kategorija kojima su se svi vidovi ljudskog delovanja oduvek najviše bavili – seks i smrt. Ukoliko se samo osvrnemo na neke od velikih ljubavnika u zapadnoj književnosti, počevši od Pirama i Tizbe, mitološkog parnjaka, uzora, priče o Romeu i Juliji, može se učiniti da nagonska ljubav, nepromišljeno srljanje u konzumiranje iste, posebno u kombinaciji sa društvenim stegama, može upravo da se završi jedino tragično. Sasvim je logično zašto se ove situacije pre svega odnose na veoma mlade ljude, ali, ukoliko na trenutak ostavim po strani romantične aspekte ovih davno ispričanih priča, pitam se – u kojoj se to meri može odnositi na mlade ljude danas i koliko je primenjivo na moderne tinejdžere? Da li možemo izvući neke korisne zaključe iz ovakvih priča? ...