14-04-2011, 04:59 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Fasada je lice svakog građevinskog objekta. Reč fasada i potiče od latinskog facies – lice. Kao i svako lice, i lice građevine može da bude privlačno, postojeće može da se doteruje ili da se potpuno menja. Paralelno sa razvojem građevinarstva, razvijale su se i fasade, kako po svom obliku, tako i po načinu izrade. Jedan od glavnih zadataka svakog arhitekte jeste oblikovanje fasade. Cilj je da se privuče pažnja posmatrača – kupca. Dobro dizajnirana fasada preporučuje zanimljiv enterijer i istovremeno sugeriše na kvalitet ispunjenih tehničkih karakteristika.
Građevinski objekti su neprestano izloženi najrazličitijim vremenskim uticajima: ekstremnim temperaturama, kiši, snegu... Lepa fasada mora da bude sposobna da se suoči i sa prirodnim nepogodama, kao što je grad ili izuzetno jak vetar, ali i sa požarom...
Fasadu ocenjujemo na osnovu sledećih karakteristika: vrste izolacije, kvaliteta materijala u kome je izvedena, načina postavljanja itd. Izbor fasade diriguju raspoloživa materijalna sredstva, tip objekta i estetski zahtevi. Jedan od osnovnih zadataka fasade jeste najbolja moguća toplotna izolacija. Visoki troškovi grejanja, globalno zagrevanje i zaštita čovekove okoline nametnuli su donošenje strogih zakona i propisa za različite sisteme toplotne izolacije stambenih i poslovnih objekata.
Fasade od stakla, aluminijuma, nerđajućeg čelika, kamena i granitne keramike, već imaju dugu tradiciju, i danas predstavljaju standardna rešenja, kako u svetu, tako i kod nas. Za poslednjih desetak godina u Beogradu je realizovan veći broj modernih fasadnih konstrukcija koje predstavljaju izuzetna ostvarenja i prema svetskim standardima. Danas se koriste različite vrste fasada, a osnovna podela je prema tipu sistema same fasade, koji može da bude izrađen od teških ili lakih elemenata obloge. U osnovne podele fasada spada i ona prema materijalu od kog je napravljena, pa tako razlikujemo: stiropor fasade, drvene, staklene, metalne (od aluminijumskih i čeličnih ploča i sendvič panela), i fasade od teških elemenata obloge – kamena, opeke i keramičkih ploča....
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 DVOSTRUKE VENTILIRAJUĆE FASADE 4
1.1 Osnovna konstrukcija 4
1.2 Bitne prednosti dvostruke fasade 5
1.3 Bitni nedostaci dvostrukih fasada 5
1.4 Neprekinuta fasada 5
1.5 Prekinuta fasada 5
1.6 Topli klimatski uslovi 6
1.7 Noćna ventilacija 6
1.8 Hladni klimatski uslovi 6
2 DVOSTRUKE FASADE - ENERGETSKI ODRŽIVI OBJEKTI 7
2.1 Ideja o energetskim održivim fasadama 7
2.2 Ideja o energetskim održivim objektima 7
2.3 Kombinovanje sa brisolejima 8
2.4 Kombinovanje sa materijalima promenljive zatamnjenosti 8
2.5 Kombinovanje sa sa fotonaponskim panelima 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12
Fasada je lice svakog građevinskog objekta. Reč fasada i potiče od latinskog facies – lice. Kao i svako lice, i lice građevine može da bude privlačno, postojeće može da se doteruje ili da se potpuno menja. Paralelno sa razvojem građevinarstva, razvijale su se i fasade, kako po svom obliku, tako i po načinu izrade. Jedan od glavnih zadataka svakog arhitekte jeste oblikovanje fasade. Cilj je da se privuče pažnja posmatrača – kupca. Dobro dizajnirana fasada preporučuje zanimljiv enterijer i istovremeno sugeriše na kvalitet ispunjenih tehničkih karakteristika.
Građevinski objekti su neprestano izloženi najrazličitijim vremenskim uticajima: ekstremnim temperaturama, kiši, snegu... Lepa fasada mora da bude sposobna da se suoči i sa prirodnim nepogodama, kao što je grad ili izuzetno jak vetar, ali i sa požarom...
Fasadu ocenjujemo na osnovu sledećih karakteristika: vrste izolacije, kvaliteta materijala u kome je izvedena, načina postavljanja itd. Izbor fasade diriguju raspoloživa materijalna sredstva, tip objekta i estetski zahtevi. Jedan od osnovnih zadataka fasade jeste najbolja moguća toplotna izolacija. Visoki troškovi grejanja, globalno zagrevanje i zaštita čovekove okoline nametnuli su donošenje strogih zakona i propisa za različite sisteme toplotne izolacije stambenih i poslovnih objekata.
Fasade od stakla, aluminijuma, nerđajućeg čelika, kamena i granitne keramike, već imaju dugu tradiciju, i danas predstavljaju standardna rešenja, kako u svetu, tako i kod nas. Za poslednjih desetak godina u Beogradu je realizovan veći broj modernih fasadnih konstrukcija koje predstavljaju izuzetna ostvarenja i prema svetskim standardima. Danas se koriste različite vrste fasada, a osnovna podela je prema tipu sistema same fasade, koji može da bude izrađen od teških ili lakih elemenata obloge. U osnovne podele fasada spada i ona prema materijalu od kog je napravljena, pa tako razlikujemo: stiropor fasade, drvene, staklene, metalne (od aluminijumskih i čeličnih ploča i sendvič panela), i fasade od teških elemenata obloge – kamena, opeke i keramičkih ploča....
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 DVOSTRUKE VENTILIRAJUĆE FASADE 4
1.1 Osnovna konstrukcija 4
1.2 Bitne prednosti dvostruke fasade 5
1.3 Bitni nedostaci dvostrukih fasada 5
1.4 Neprekinuta fasada 5
1.5 Prekinuta fasada 5
1.6 Topli klimatski uslovi 6
1.7 Noćna ventilacija 6
1.8 Hladni klimatski uslovi 6
2 DVOSTRUKE FASADE - ENERGETSKI ODRŽIVI OBJEKTI 7
2.1 Ideja o energetskim održivim fasadama 7
2.2 Ideja o energetskim održivim objektima 7
2.3 Kombinovanje sa brisolejima 8
2.4 Kombinovanje sa materijalima promenljive zatamnjenosti 8
2.5 Kombinovanje sa sa fotonaponskim panelima 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12