07-11-2012, 04:48 PM
Mogu li negdje dobiti citavu knjigu ili ukratko preradjeno , treba mi za lektiru, HITNO! Pomozite molim vas ! :/ 
07-11-2012, 06:02 PM
Kad je Mehmed-beg 1887-godine objavio Narodno blago u vlastitoj nakladi , odziv je bio neobican . To je bila jedna od rijetkih knjiga objavljenih latinicnim pismom na narodnom jeziku , od Muslimana dotada skoro potpuno nepoznatog u našoj književnosti .
Željan da se samo na književnom polju nade i uvjeren da ce ova knjiga biti lijep primjer i temeljit povod drugim muhamedovcima koji ce rado poceti po koju knjižicu na svom materinskom jeziku pisati i izdavati , Mehmed-beg na kraju predgovora porucuje :
Eto ti naš mili narode jedna lijepa hrpa tvog vlastitog i znacajnog blaga , pa se mudro i vješto s njim služi kao što su nam se i naši pradjedovi uvijek služili i svoje misli tako krasno izražavali !
Pored dobrodošlice i pozitivnih prikaza u savremenoj kritici u Književnoj smotri i Viencu iz Zagreba , Bosanskoj vili iz Sarajeva i Glasu Hercegovca iz Mostara , Mehmed-begu su stigle i pismene pohvale od ministra Kalaja , mitropolita dabrobosanskog Hadži Save Kosanovica i biskupa Josipa Juraja Strosmajera .
Ministar Kalaj je pisao Mehmed-begu :
Knjiga ova ne sadržaje jedino lijepo blago , koje se u poslovicama i pjesmama u bosanskom narodu nalazi , vec je ta knjiga i blago za citavu našu državu .
Hadži Sava Kosanovic , prvi bosanski mitropolit , prvi Srbin na celu crkve u Bosni , Hercegovac i vršnjak Mehmed-begov , svecenik širokih vidika , popularan medu muslimanima zbog pokazane vjerske tolerancije , pozdravio je u stihovima izlaženje knjige u Bosanskoj vili . Znao se sa autorom knjige još od aprila 1881. godine kada je Mehmed -beg , kao pocasni vladin savjetnik , biranim rijecima pozdravio njegovo ustolicenje . Mitropolit sakupljeno narodno blago naziva cvijecem sa naših brda i ravnina u kiti optocenoj arapskim cmiljem i zahvalan mu je što je biser na vidik iznio . Uvjeren je da cvijece sabrano u ovoj knjizi i ime njenog autora nikada uvenuti nece :
Moj zemljace , vrli trudbenice ,
Mehmed beže , ljubuški viteže !
Šaljem selam , zdravo mi budi ,
Na hairli neka su ti trudi !
Znam i prije , a sad folje * kažu ,
Da si mnogo uzabrao cvjeca ,
Sa našijeh brda i ravnina
I svih strana kud si poskocio ,
Pa skupio , u kitu skitio
I arapskim cmiljem optocio
Nek miriše mladem naraštaju .
Prosta mudrost , al sa jezgrom znanje ,
To Narodno blago i imanje ,
Što nam mudre glave narekoše .
Naši stari po dugu iskustvu ,
Poslužice za nauk potomstvu .
Od mene ti , ko zemljaka , fala ,
A znam dobro , nece biti sama .
Što si biser na vidik iznio
I u tom se mnogo potrudio ,
Stim si velje dobro ucinio ,
Našoj kuci i plemenu svome
Spleo vjenac i spomenu tvome ,
Te nikada uvenuti nece
Ni tvoj namuz* , ni sabrano cvjece .
Pa kad knjiga iz pritiska sine
Da poleti , da se javlju vine ,
Nezaborav ni tvoga zemljaka
No mu pošlji strucak tog opštaka *
Hadži Sava Kosanovic .
Mehmed-beg Ljubušak se upoznao sa biskupom Josipom Jurajem Štrosmajerom 1879. godine na proslavi srebrenog pira cara i kralja Franje Josipa u Becu . Otada do smrti ostadoše dobri prijatelji . Precasni biskup je dva puta dolazio u Sarajevo , 1889. i 1896. godine i oba puta je posjetio Mehmed-bega , a on mu je uzvratio kao gost dva puta u Ðakovu . Bili su iskreni jedan prema drugom , iako su ih dijelili razliciti nacionalno-politicki pogledi .
Mehmed-beg je slao biskupu prve primjerke svojih tek objavljenih djela.To nije bio samo znak osobne pažnje prema prijatelju i velikom covjeku , nego možda i ocekivanje da ce ga cuveni biskup podržati u njegovom plemenitom poslu . U pismu Mehmed-begu od 1. kolovoza 1887. godine Strosmajer uz zahvalu na poslatom primjerku knjige Narodno blago piše :
Vaše narodno blago krasni je dar kog narodu svome sakupiste i prikazaste . Vama na cast i poštenje budi , a mi se svi tomu iz svega srdca radujemo , što to narodno blago i biserje po narodu sabirete i na vidik iznašate . Tako valja da i braca muhamedanci uz nas pristanu i da se za naš divni jezik i za našu knjigu i prosvetu pobrinu .
Biskup dalje navodi da su se hrvatski listovi povoljno oglasili o ovom njegovom književnom djelu i moli ga da mu pošalje 20 iztisaka i oznaci cijenu .
Pozitivne ocjene književnih kriticara podstakle su Mehmed-bega Ljubušaka da iduce , 1888. godine , uz znacajne dopune , štampa drugo izdanje Narodnog blaga , sada cirilicnim pismom . U oba izdanja autor je naveo imena i prezimena 52 saradnika u ovom plemenitom poslu . Od Ljubušaka to su bili Becir-beg Kapetanovic , veleposjednik iz Vitine , Halid ef. Sadikovic , nacelnik grada Ljubuškog i Mihailo Kardum , cifcija iz Grabovnika .
Mehmed-beg Ljubušak se iskreno radovao izlasku svog književnog prvijenca . Po vlastitim rijecima , osjecao se kao mrav koji je pošao na Cabu u koju nikada nece stici . Krenuo je ovom zbirkom narodnog blaga samo da se nade na tom svetom putu , kako piše u predgovoru . Da podijeli svoju radost s prijateljima i poštovaocima , jedne augustovske veceri priredio je obilan zijafet u svom ljetnikovcu na Grbavici . Probrani gosti na celu sa gradanskim doglavnikom baronom Kutscher-om zdravili su domacinu kao književniku .
U pristupu ( predgovoru ) svoje cuvene zbirke narodnih pjesama Bošnjaka 1888. godine , Kosta Hörmann piše :
Hvala bogu , što se vec u našem narodu muhamedovskom pocelo osjecati , da treba narodne umotvorine njegove iznijeti na vidjelo . Što je dosad camilo u tami , to sad izlazi na svjetlost , da cvjeta i miriše .
U prvom redu ide dika plemenitog našeg Mehmed-bega Kapetanovica , koji je bistrom pamecu razumio duh vremena , pa narodu darovao Narodno blago u poslovicama , lijepim recenicama i pjesnicama . Baš se u dobri cas pojavio na divanu ; evo mu sa svih strana , ko iz jedne duše dovikuju : Ejvala beže , svijetao ti obraz na obadva svijeta ! -I dok se god bude zborilo našim jezikom , casno ce se spominjati i njegovo pošteno ime , koji je prvi uveo i muhamedovsku bracu u kolo naših narodnih književnika .
* folje ( tal. )-dnevne novine , tisak
* namuz-nam , ugled , cast , slava , dobar glas
* opštak -nepoznato .
Željan da se samo na književnom polju nade i uvjeren da ce ova knjiga biti lijep primjer i temeljit povod drugim muhamedovcima koji ce rado poceti po koju knjižicu na svom materinskom jeziku pisati i izdavati , Mehmed-beg na kraju predgovora porucuje :
Eto ti naš mili narode jedna lijepa hrpa tvog vlastitog i znacajnog blaga , pa se mudro i vješto s njim služi kao što su nam se i naši pradjedovi uvijek služili i svoje misli tako krasno izražavali !
Pored dobrodošlice i pozitivnih prikaza u savremenoj kritici u Književnoj smotri i Viencu iz Zagreba , Bosanskoj vili iz Sarajeva i Glasu Hercegovca iz Mostara , Mehmed-begu su stigle i pismene pohvale od ministra Kalaja , mitropolita dabrobosanskog Hadži Save Kosanovica i biskupa Josipa Juraja Strosmajera .
Ministar Kalaj je pisao Mehmed-begu :
Knjiga ova ne sadržaje jedino lijepo blago , koje se u poslovicama i pjesmama u bosanskom narodu nalazi , vec je ta knjiga i blago za citavu našu državu .
Hadži Sava Kosanovic , prvi bosanski mitropolit , prvi Srbin na celu crkve u Bosni , Hercegovac i vršnjak Mehmed-begov , svecenik širokih vidika , popularan medu muslimanima zbog pokazane vjerske tolerancije , pozdravio je u stihovima izlaženje knjige u Bosanskoj vili . Znao se sa autorom knjige još od aprila 1881. godine kada je Mehmed -beg , kao pocasni vladin savjetnik , biranim rijecima pozdravio njegovo ustolicenje . Mitropolit sakupljeno narodno blago naziva cvijecem sa naših brda i ravnina u kiti optocenoj arapskim cmiljem i zahvalan mu je što je biser na vidik iznio . Uvjeren je da cvijece sabrano u ovoj knjizi i ime njenog autora nikada uvenuti nece :
Moj zemljace , vrli trudbenice ,
Mehmed beže , ljubuški viteže !
Šaljem selam , zdravo mi budi ,
Na hairli neka su ti trudi !
Znam i prije , a sad folje * kažu ,
Da si mnogo uzabrao cvjeca ,
Sa našijeh brda i ravnina
I svih strana kud si poskocio ,
Pa skupio , u kitu skitio
I arapskim cmiljem optocio
Nek miriše mladem naraštaju .
Prosta mudrost , al sa jezgrom znanje ,
To Narodno blago i imanje ,
Što nam mudre glave narekoše .
Naši stari po dugu iskustvu ,
Poslužice za nauk potomstvu .
Od mene ti , ko zemljaka , fala ,
A znam dobro , nece biti sama .
Što si biser na vidik iznio
I u tom se mnogo potrudio ,
Stim si velje dobro ucinio ,
Našoj kuci i plemenu svome
Spleo vjenac i spomenu tvome ,
Te nikada uvenuti nece
Ni tvoj namuz* , ni sabrano cvjece .
Pa kad knjiga iz pritiska sine
Da poleti , da se javlju vine ,
Nezaborav ni tvoga zemljaka
No mu pošlji strucak tog opštaka *
Hadži Sava Kosanovic .
Mehmed-beg Ljubušak se upoznao sa biskupom Josipom Jurajem Štrosmajerom 1879. godine na proslavi srebrenog pira cara i kralja Franje Josipa u Becu . Otada do smrti ostadoše dobri prijatelji . Precasni biskup je dva puta dolazio u Sarajevo , 1889. i 1896. godine i oba puta je posjetio Mehmed-bega , a on mu je uzvratio kao gost dva puta u Ðakovu . Bili su iskreni jedan prema drugom , iako su ih dijelili razliciti nacionalno-politicki pogledi .
Mehmed-beg je slao biskupu prve primjerke svojih tek objavljenih djela.To nije bio samo znak osobne pažnje prema prijatelju i velikom covjeku , nego možda i ocekivanje da ce ga cuveni biskup podržati u njegovom plemenitom poslu . U pismu Mehmed-begu od 1. kolovoza 1887. godine Strosmajer uz zahvalu na poslatom primjerku knjige Narodno blago piše :
Vaše narodno blago krasni je dar kog narodu svome sakupiste i prikazaste . Vama na cast i poštenje budi , a mi se svi tomu iz svega srdca radujemo , što to narodno blago i biserje po narodu sabirete i na vidik iznašate . Tako valja da i braca muhamedanci uz nas pristanu i da se za naš divni jezik i za našu knjigu i prosvetu pobrinu .
Biskup dalje navodi da su se hrvatski listovi povoljno oglasili o ovom njegovom književnom djelu i moli ga da mu pošalje 20 iztisaka i oznaci cijenu .
Pozitivne ocjene književnih kriticara podstakle su Mehmed-bega Ljubušaka da iduce , 1888. godine , uz znacajne dopune , štampa drugo izdanje Narodnog blaga , sada cirilicnim pismom . U oba izdanja autor je naveo imena i prezimena 52 saradnika u ovom plemenitom poslu . Od Ljubušaka to su bili Becir-beg Kapetanovic , veleposjednik iz Vitine , Halid ef. Sadikovic , nacelnik grada Ljubuškog i Mihailo Kardum , cifcija iz Grabovnika .
Mehmed-beg Ljubušak se iskreno radovao izlasku svog književnog prvijenca . Po vlastitim rijecima , osjecao se kao mrav koji je pošao na Cabu u koju nikada nece stici . Krenuo je ovom zbirkom narodnog blaga samo da se nade na tom svetom putu , kako piše u predgovoru . Da podijeli svoju radost s prijateljima i poštovaocima , jedne augustovske veceri priredio je obilan zijafet u svom ljetnikovcu na Grbavici . Probrani gosti na celu sa gradanskim doglavnikom baronom Kutscher-om zdravili su domacinu kao književniku .
U pristupu ( predgovoru ) svoje cuvene zbirke narodnih pjesama Bošnjaka 1888. godine , Kosta Hörmann piše :
Hvala bogu , što se vec u našem narodu muhamedovskom pocelo osjecati , da treba narodne umotvorine njegove iznijeti na vidjelo . Što je dosad camilo u tami , to sad izlazi na svjetlost , da cvjeta i miriše .
U prvom redu ide dika plemenitog našeg Mehmed-bega Kapetanovica , koji je bistrom pamecu razumio duh vremena , pa narodu darovao Narodno blago u poslovicama , lijepim recenicama i pjesnicama . Baš se u dobri cas pojavio na divanu ; evo mu sa svih strana , ko iz jedne duše dovikuju : Ejvala beže , svijetao ti obraz na obadva svijeta ! -I dok se god bude zborilo našim jezikom , casno ce se spominjati i njegovo pošteno ime , koji je prvi uveo i muhamedovsku bracu u kolo naših narodnih književnika .
* folje ( tal. )-dnevne novine , tisak
* namuz-nam , ugled , cast , slava , dobar glas
* opštak -nepoznato .
07-11-2012, 07:09 PM
Hvala brate , puno si mi pomogao! 