11-04-2011, 05:17 PM
SADRŽAJ
Uvod………………………………………………………………………………………......2
Vrste bankarskih poslova……………………………………………………………………...3
Neutralni bankarski poslovi……………………………………………………………….…..3
Pasivni bankarski poslovi………………………………………………………………….…..3
Aktivni bankarski poslovi……………………………………………………………………..3
Ugovor o kreditu…………………………………………………………………...……….....4
Lombard……………………………………………………………………………………….5
Relombard…………………………………………………………………………..………....5
Eskont…………………………………………………………………………...………….….5
Reeskont…………………………………………………………………………………….....5
Zaključak……………………………………………………………………………..…….….6
Literatura……………………………………………………………………………...…….....7
Sadržaj…………………………………………………………………………………….…...8
Sa razvojem robne proizvodnje razvile su se i nastale različite funkcije novca, a sa uvećanjem obima robne proizvodnje uvećava se i obim novčane robe (novca).
Sa pojavom robno-novčanih odnosa javlja se i razvija prvo robni, a potom i novčani kredit. I ukoliko se robna privreda više razvija, utoliko se robni kredit sve više zamjenjuje novčanim kreditom. Takav je upravo slučaj i u savremenoj robnoj privredi. U početnom periodu razvoja dominantnu ulogu imao je robni kredit. Tim poslovima se u navedenom periodu, uglavnom, bavila država. Ona je prikupljala domaća sredstva, vršila emisiju novca, uzimala inostrane kredite i sl. I time organizovala proces društvene reprodukcije. Jačanjem ekonomske osnove i afirmacijom savremene robne proizvodnje sve više se afirmiše i razvija novčani kredit u tranzicionom periodu.
Prvi bankarski poslovi, kako se oni sa današnjeg stanovišta shvataju, nastali su već u ranim periodima razvoja ljudskog društva. Začeci ovih poslova mogu se istorijski pratiti još od 3000 godine pre nove ere, a sigurniji materijalni dokazi o vrsti i načinu razvoja bankarskih poslova, od VII veka pre nove ere. U periodu od VII do V veka pre naše ere, u Vavilonu su se pojavile privatne kuće koje su se bavile pretečom današnjih bankarskih poslova, poznatih pod nazivom tezaurisanje, a ljudi koji su se njima bavili zvali su se „ tezauri“ ( današnji pojam „tezaurisanje“ podrazumeva povlačenje i stokiranje novca ili drugih vrednosti iz prometa).
Uvod………………………………………………………………………………………......2
Vrste bankarskih poslova……………………………………………………………………...3
Neutralni bankarski poslovi……………………………………………………………….…..3
Pasivni bankarski poslovi………………………………………………………………….…..3
Aktivni bankarski poslovi……………………………………………………………………..3
Ugovor o kreditu…………………………………………………………………...……….....4
Lombard……………………………………………………………………………………….5
Relombard…………………………………………………………………………..………....5
Eskont…………………………………………………………………………...………….….5
Reeskont…………………………………………………………………………………….....5
Zaključak……………………………………………………………………………..…….….6
Literatura……………………………………………………………………………...…….....7
Sadržaj…………………………………………………………………………………….…...8
Sa razvojem robne proizvodnje razvile su se i nastale različite funkcije novca, a sa uvećanjem obima robne proizvodnje uvećava se i obim novčane robe (novca).
Sa pojavom robno-novčanih odnosa javlja se i razvija prvo robni, a potom i novčani kredit. I ukoliko se robna privreda više razvija, utoliko se robni kredit sve više zamjenjuje novčanim kreditom. Takav je upravo slučaj i u savremenoj robnoj privredi. U početnom periodu razvoja dominantnu ulogu imao je robni kredit. Tim poslovima se u navedenom periodu, uglavnom, bavila država. Ona je prikupljala domaća sredstva, vršila emisiju novca, uzimala inostrane kredite i sl. I time organizovala proces društvene reprodukcije. Jačanjem ekonomske osnove i afirmacijom savremene robne proizvodnje sve više se afirmiše i razvija novčani kredit u tranzicionom periodu.
Prvi bankarski poslovi, kako se oni sa današnjeg stanovišta shvataju, nastali su već u ranim periodima razvoja ljudskog društva. Začeci ovih poslova mogu se istorijski pratiti još od 3000 godine pre nove ere, a sigurniji materijalni dokazi o vrsti i načinu razvoja bankarskih poslova, od VII veka pre nove ere. U periodu od VII do V veka pre naše ere, u Vavilonu su se pojavile privatne kuće koje su se bavile pretečom današnjih bankarskih poslova, poznatih pod nazivom tezaurisanje, a ljudi koji su se njima bavili zvali su se „ tezauri“ ( današnji pojam „tezaurisanje“ podrazumeva povlačenje i stokiranje novca ili drugih vrednosti iz prometa).