08-04-2011, 02:32 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Danas se javno mnijenje povezuje s pojmom demokracije i smatra se nekom protutežom izvršnoj vlasti. Za razliku od danas, u antičkim civilizacijama javno mnijenje je bilo izravno povezano s izvršnom vlašću. Javno mnijenje kao politička sila i kao oblik donošenja drustvenih odluka rodilo se u grčkom polisu. Za stare Grke demokracija je bila moguća samo unutar granica do kojih doseže ljudski glas. Stoga je demokratsko upravljanje polisom razvilo kao mogućnost utjecanja jednog čovjeka na mišljenje drugog kao i stvaranje zajedničke odluke. Takav sustav ravnopravnog sudjelovanja u raspravi,Grci su nazvali izokratija- vlast jednakih. Formiranjem publike u društvenu upotrebu ušao je i pojam javnog mnijenja, pojam kojim se težilo prikazati stav javnosti kao publike i svojevrsnog koncenzusa u zajedničkom stavu prema vlasti ili nekom događaju. Takav stav da bi se mogao nazvati javnim mnijenjem trebao je nastati u diskusiji publike koja je sposobna kritički rezonirati.
Procesi koji su kao posljedica industrijske revolucije doveli do temeljnih promjena u društvenoj strukturi, stvorili su okolnosti u kojima se Gutembergov izum mogao u potpunosti iskoristiti. U samom početku komunikacija ja bila jednostrana, novine su služile kao obavještenja i objave koje je vlast željela saopćiti svojim podanicima. Značaj je prvih novina upravo u tome, što su svojom općom dostupnošću, bez obzira na oskudnost informacija koje su nudile, omogućile stvaranje nečeg što je tek pod ovim uvjetom moglo nastat – publike. Građani, ne više u smislu starih staleža zanatlija i sitnih trgovaca već novih kapitalista i staleža školovanih ljudi koji se formiraju kao publika nasuprot vlasti postaju svjesni vlastitog zajedničkog interesa i od klase po sebi postaju klasa za sebe. Vlast koja je stvorila novine kao instituciju nije mogla ni slutiti da bi se te iste novine mogle upotrijebiti kao efikasno oružje protiv nje same. Potrebno je bilo samo prepoznati mogućnost političkog djelovanja pomoću novog medija i iskoristiti njegove prednosti...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Javnost i publika 4
1.1 Javno mnijenje 9
2 Masovni mediji 12
2.1 Politički diskurs 17
3 Istraživanja utjecaja masovnih medija na javno mišljenje 19
ZAKLJUČAK 24
LITERATURA 25
Danas se javno mnijenje povezuje s pojmom demokracije i smatra se nekom protutežom izvršnoj vlasti. Za razliku od danas, u antičkim civilizacijama javno mnijenje je bilo izravno povezano s izvršnom vlašću. Javno mnijenje kao politička sila i kao oblik donošenja drustvenih odluka rodilo se u grčkom polisu. Za stare Grke demokracija je bila moguća samo unutar granica do kojih doseže ljudski glas. Stoga je demokratsko upravljanje polisom razvilo kao mogućnost utjecanja jednog čovjeka na mišljenje drugog kao i stvaranje zajedničke odluke. Takav sustav ravnopravnog sudjelovanja u raspravi,Grci su nazvali izokratija- vlast jednakih. Formiranjem publike u društvenu upotrebu ušao je i pojam javnog mnijenja, pojam kojim se težilo prikazati stav javnosti kao publike i svojevrsnog koncenzusa u zajedničkom stavu prema vlasti ili nekom događaju. Takav stav da bi se mogao nazvati javnim mnijenjem trebao je nastati u diskusiji publike koja je sposobna kritički rezonirati.
Procesi koji su kao posljedica industrijske revolucije doveli do temeljnih promjena u društvenoj strukturi, stvorili su okolnosti u kojima se Gutembergov izum mogao u potpunosti iskoristiti. U samom početku komunikacija ja bila jednostrana, novine su služile kao obavještenja i objave koje je vlast željela saopćiti svojim podanicima. Značaj je prvih novina upravo u tome, što su svojom općom dostupnošću, bez obzira na oskudnost informacija koje su nudile, omogućile stvaranje nečeg što je tek pod ovim uvjetom moglo nastat – publike. Građani, ne više u smislu starih staleža zanatlija i sitnih trgovaca već novih kapitalista i staleža školovanih ljudi koji se formiraju kao publika nasuprot vlasti postaju svjesni vlastitog zajedničkog interesa i od klase po sebi postaju klasa za sebe. Vlast koja je stvorila novine kao instituciju nije mogla ni slutiti da bi se te iste novine mogle upotrijebiti kao efikasno oružje protiv nje same. Potrebno je bilo samo prepoznati mogućnost političkog djelovanja pomoću novog medija i iskoristiti njegove prednosti...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Javnost i publika 4
1.1 Javno mnijenje 9
2 Masovni mediji 12
2.1 Politički diskurs 17
3 Istraživanja utjecaja masovnih medija na javno mišljenje 19
ZAKLJUČAK 24
LITERATURA 25