04-04-2011, 02:45 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U ovom seminarskom radu govori se o porastu broja osoba treće i četvrte životne dobi koji je danas u razvijenim europskim zemljama dosegao razinu od gotovo 18% u ukupnom udjelu stanovništva. Trend ubrzanog starenja stanovništva doveo je do pojačanog interesa za položaj te populacije u društvu.
Uloga knjižnica je da osigura kvalitetne usluge i programe namijenjene društvenoj integraciji osoba treće životne dobi u njihovom aktivnom uključivanju u kulturno i društveno cjelovito učenje.
Ključne riječi: treća dob; starije osobe; knjižnične usluge
U izvješću Državnog statističkog zavoda iz 2005. god . i 2010. god. stoji da
prema popisu stanovništva iz 2001. godine od ukupnog broja stanovništva u Hrvatskoj oko 16% starije je od 65 godina, a u Zagrebu taj broj iznosi oko 15%. Podaci iz Hrvatske ne razlikuju se od podataka u zapadnoevropskim zemljama gdje je zastupljenost stanovništva iznad 65 godina oko 20%.
U knjizi Psihologija treće životne dobi Vid Pečjak kaže “Prema procjenama 2020. godine, u razvijenom svijetu bit će približno oko 40% ljudi starijih od 65 godina, a 2030. godine bit će ih čak više od 50%, tj. ovoj će skupini pripadati većina stanovništva..
Trend ubrzanog starenja društva doveo je do pojačanog interesa za položaj ove populacije u društvu. Nameće se potreba da se osiguraju kvalitetne usluge za ovu dobnu skupinu u svim segmentima društva. U tim nastojanjima narodne knjižnice sa svojim stručnim osobljem, imaju mogućnost aktivno uključiti osobe treće životne dobi u svoj program i to ne samo kao korisnike usluga nego i kao kreatore programa...
U ovom seminarskom radu govori se o porastu broja osoba treće i četvrte životne dobi koji je danas u razvijenim europskim zemljama dosegao razinu od gotovo 18% u ukupnom udjelu stanovništva. Trend ubrzanog starenja stanovništva doveo je do pojačanog interesa za položaj te populacije u društvu.
Uloga knjižnica je da osigura kvalitetne usluge i programe namijenjene društvenoj integraciji osoba treće životne dobi u njihovom aktivnom uključivanju u kulturno i društveno cjelovito učenje.
Ključne riječi: treća dob; starije osobe; knjižnične usluge
U izvješću Državnog statističkog zavoda iz 2005. god . i 2010. god. stoji da
prema popisu stanovništva iz 2001. godine od ukupnog broja stanovništva u Hrvatskoj oko 16% starije je od 65 godina, a u Zagrebu taj broj iznosi oko 15%. Podaci iz Hrvatske ne razlikuju se od podataka u zapadnoevropskim zemljama gdje je zastupljenost stanovništva iznad 65 godina oko 20%.
U knjizi Psihologija treće životne dobi Vid Pečjak kaže “Prema procjenama 2020. godine, u razvijenom svijetu bit će približno oko 40% ljudi starijih od 65 godina, a 2030. godine bit će ih čak više od 50%, tj. ovoj će skupini pripadati većina stanovništva..
Trend ubrzanog starenja društva doveo je do pojačanog interesa za položaj ove populacije u društvu. Nameće se potreba da se osiguraju kvalitetne usluge za ovu dobnu skupinu u svim segmentima društva. U tim nastojanjima narodne knjižnice sa svojim stručnim osobljem, imaju mogućnost aktivno uključiti osobe treće životne dobi u svoj program i to ne samo kao korisnike usluga nego i kao kreatore programa...