02-04-2011, 02:43 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U većini razvijenih poljoprivrednih zemalja u svetu raste potražnja za proizvodima bez ostataka pesticida i drugih štetnih materija što podstiče razvoj specifičnih oblika proizvodnje kao što je organska (ekološka, biološka). U Srbiji je organska proizvodnja soje tek u začetku. Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo je donelo Zakon o organskoj proizvodnji i organskim proizvodima , kao i prateće pravilnike. Nedostaju praktična iskustva. Uspeh organske proizvodnje soje, između ostalog zavisi od pravilnog izbora sorti i odgovarajuće sortne agrotehnike. Zbog velike osetljivosti na bolesti sorte soje zahtevaju redovnu primenu velikog broja pesticida u toku vegetacije, te je njihovo gajenje po principima organske poljoprivrede, u našim uslovima, moguće, ali rizično. Oplemenjivači širom sveta su do sada stvorili veliki broj sorti koje su visoko tolerantne na bolesti i mogu se gajiti uz minimalnu zaštitu ili čak i bez nje. Pravilnim odabirom sorti i razradom odgovarajuće sortne agrotehnike, moguće je organsku proizvodnju učiniti ekonomičnom, a potrošačima ponuditi kvalitetno, zdravstveno bezbednu soju i ostale proizvode.
Organska poljoprivreda je deo poljoprivrede sa izraženim specifičnostima. Danas se u Jugoslaviji nalazi oko 18 000 ha pod organskom proizvodnjom odnosno prelaznim periodom. Od toga neznatan deo čini njivska povrtarska proizvodnja, ali je organska proizvodnja u baštenskom sistemu proizvodnje veoma zastupljena. Organska poljoprivredna proizvodnja beleži stalan rast obima proizvodnje ali i tražnje. Tako je vrednost prometa organskih proizvoda u 2001. godini bila 26 milijardi dolara i to najviše na zapadno evropskom tržištu. Danas (2011. godina) je više od 14 miliona hektara pod organskom proizvodnjom od čega je najviše u Australiji (preko 7,600 000 ha ali uključuje i ruralnu proizvodnju u zaštićenim prirodnim dobrima), Argentini (2,800 000 ha) i Italiji (1,040 000 ha)....
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Osnove organske proizvodnje soje 4
1.2 Specifičnosti organske proizvodnje soje 5
1.3 Postizanje visokih prinosa soje 6
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12
U većini razvijenih poljoprivrednih zemalja u svetu raste potražnja za proizvodima bez ostataka pesticida i drugih štetnih materija što podstiče razvoj specifičnih oblika proizvodnje kao što je organska (ekološka, biološka). U Srbiji je organska proizvodnja soje tek u začetku. Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo je donelo Zakon o organskoj proizvodnji i organskim proizvodima , kao i prateće pravilnike. Nedostaju praktična iskustva. Uspeh organske proizvodnje soje, između ostalog zavisi od pravilnog izbora sorti i odgovarajuće sortne agrotehnike. Zbog velike osetljivosti na bolesti sorte soje zahtevaju redovnu primenu velikog broja pesticida u toku vegetacije, te je njihovo gajenje po principima organske poljoprivrede, u našim uslovima, moguće, ali rizično. Oplemenjivači širom sveta su do sada stvorili veliki broj sorti koje su visoko tolerantne na bolesti i mogu se gajiti uz minimalnu zaštitu ili čak i bez nje. Pravilnim odabirom sorti i razradom odgovarajuće sortne agrotehnike, moguće je organsku proizvodnju učiniti ekonomičnom, a potrošačima ponuditi kvalitetno, zdravstveno bezbednu soju i ostale proizvode.
Organska poljoprivreda je deo poljoprivrede sa izraženim specifičnostima. Danas se u Jugoslaviji nalazi oko 18 000 ha pod organskom proizvodnjom odnosno prelaznim periodom. Od toga neznatan deo čini njivska povrtarska proizvodnja, ali je organska proizvodnja u baštenskom sistemu proizvodnje veoma zastupljena. Organska poljoprivredna proizvodnja beleži stalan rast obima proizvodnje ali i tražnje. Tako je vrednost prometa organskih proizvoda u 2001. godini bila 26 milijardi dolara i to najviše na zapadno evropskom tržištu. Danas (2011. godina) je više od 14 miliona hektara pod organskom proizvodnjom od čega je najviše u Australiji (preko 7,600 000 ha ali uključuje i ruralnu proizvodnju u zaštićenim prirodnim dobrima), Argentini (2,800 000 ha) i Italiji (1,040 000 ha)....
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Osnove organske proizvodnje soje 4
1.2 Specifičnosti organske proizvodnje soje 5
1.3 Postizanje visokih prinosa soje 6
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12