02-04-2011, 01:12 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U vrijeme industrijske civilizacije postoje tri velika razdoblja globalizacije. Prvo razdoblje počinje polovicom devetnaestog stoljeća i završava s početkom Prvog svjetskog rata. Ovo razdoblje globalizacije nošeno je industrijskom revolucijom, primjenom njenih pronalazaka u tekstilnoj industriji, u izgradnji željeznice, brodova, automobila i u primjeni električne energije. Razdoblje od početka Prvog svjetskog rata do završetka Drugog obilježeno je zatvaranjem granica i protekcionizmom, snažnim svjetskim dezintegrirajućim i ukupno deglobalizirajućim procesima. Nakon Drugog svjetskog rata počinje današnja epizoda globalizacije. Ona je temeljena na tehnološkoj revoluciji, na dogovorima o liberalizaciji svjetske trgovine i standardizaciji proizvoda, proizvodnih procesa, transportnih dokumenata, međunarodnog platnog prometa i zaštiti privatnog vlasništva.
U oba razdoblja globalizacije bilo je značajno povećanje međunarodne trgovine koja je značajno utjecala na povećanje ukupne svjetske proizvodnje. Iako je međunarodna trgovina relativno više rasla od ukupne svjetske proizvodnje, u oba razdoblja njihova međusobna uvjetovanost bila je vrlo velika. U razdoblju od 1850. do 1913. godine svjetski bruto domaći proizvod rastao je po stopi od 2,1% godišnje, dok je svjetska trgovina rasla po stopi od 3,8%. Nakon Drugog svjetskog rata rast međunarodne trgovine i ukupne svjetske proizvodnje imao je dugo razdoblje rasta. U realnim pokazateljima, rast svjetske trgovine od 1950. do 1973. godine iznosio je 8,2% godišnje dok se u istom razdoblju proizvodnja povećavala 5,1%. Budući da su se efekti mira nakon Drugog svjetskog rata, tehnološke revolucije i liberalizacije u značajnoj mjeri „konzumirali" u prvom dijelu ovog razdoblja - u drugom dijelu, od 1974. do 2007. godine ove stope rasta bile su manje. Ukupna svjetska proizvodnja rasla je po stopi od 2,9%, a međunarodna trgovina po stopi rasta od 5,0% godišnje. Treba imati u vidu da su ovo relativne promjene i da su apsolutne vrijednost i proizvodnje i trgovine u drugom dijelu bile veće, pa i manji postoci ne znače manju proizvodnju i trgovinu u apsolutnim vrijednostima. Bilo kako bilo, za cijelo razdoblje od 1950. do 2007. godine međunarodna trgovina je rasla 6,2% godišnje, što je gotovo dvostruko više nego u prvom razdoblju globalizacije. Ako bi se usporedba trgovine u ova dva razdoblje (1850.-1913. i 1950.-2007.) svela na „zajednički" dolar, tada bi ovo povećanje u drugom razdoblju bilo još veće (9,8% u odnosu na 3,8%). Posljednji dio drugog razdoblja karakterističan je i po snažnom rastu direktnih stranih ulaganja. Ona su 1982. godine 5,2% svjetskog bruto domaćeg proizvoda, da bi taj udio u 2006. godini iznosio 25,3%...
U vrijeme industrijske civilizacije postoje tri velika razdoblja globalizacije. Prvo razdoblje počinje polovicom devetnaestog stoljeća i završava s početkom Prvog svjetskog rata. Ovo razdoblje globalizacije nošeno je industrijskom revolucijom, primjenom njenih pronalazaka u tekstilnoj industriji, u izgradnji željeznice, brodova, automobila i u primjeni električne energije. Razdoblje od početka Prvog svjetskog rata do završetka Drugog obilježeno je zatvaranjem granica i protekcionizmom, snažnim svjetskim dezintegrirajućim i ukupno deglobalizirajućim procesima. Nakon Drugog svjetskog rata počinje današnja epizoda globalizacije. Ona je temeljena na tehnološkoj revoluciji, na dogovorima o liberalizaciji svjetske trgovine i standardizaciji proizvoda, proizvodnih procesa, transportnih dokumenata, međunarodnog platnog prometa i zaštiti privatnog vlasništva.
U oba razdoblja globalizacije bilo je značajno povećanje međunarodne trgovine koja je značajno utjecala na povećanje ukupne svjetske proizvodnje. Iako je međunarodna trgovina relativno više rasla od ukupne svjetske proizvodnje, u oba razdoblja njihova međusobna uvjetovanost bila je vrlo velika. U razdoblju od 1850. do 1913. godine svjetski bruto domaći proizvod rastao je po stopi od 2,1% godišnje, dok je svjetska trgovina rasla po stopi od 3,8%. Nakon Drugog svjetskog rata rast međunarodne trgovine i ukupne svjetske proizvodnje imao je dugo razdoblje rasta. U realnim pokazateljima, rast svjetske trgovine od 1950. do 1973. godine iznosio je 8,2% godišnje dok se u istom razdoblju proizvodnja povećavala 5,1%. Budući da su se efekti mira nakon Drugog svjetskog rata, tehnološke revolucije i liberalizacije u značajnoj mjeri „konzumirali" u prvom dijelu ovog razdoblja - u drugom dijelu, od 1974. do 2007. godine ove stope rasta bile su manje. Ukupna svjetska proizvodnja rasla je po stopi od 2,9%, a međunarodna trgovina po stopi rasta od 5,0% godišnje. Treba imati u vidu da su ovo relativne promjene i da su apsolutne vrijednost i proizvodnje i trgovine u drugom dijelu bile veće, pa i manji postoci ne znače manju proizvodnju i trgovinu u apsolutnim vrijednostima. Bilo kako bilo, za cijelo razdoblje od 1950. do 2007. godine međunarodna trgovina je rasla 6,2% godišnje, što je gotovo dvostruko više nego u prvom razdoblju globalizacije. Ako bi se usporedba trgovine u ova dva razdoblje (1850.-1913. i 1950.-2007.) svela na „zajednički" dolar, tada bi ovo povećanje u drugom razdoblju bilo još veće (9,8% u odnosu na 3,8%). Posljednji dio drugog razdoblja karakterističan je i po snažnom rastu direktnih stranih ulaganja. Ona su 1982. godine 5,2% svjetskog bruto domaćeg proizvoda, da bi taj udio u 2006. godini iznosio 25,3%...