31-03-2011, 02:34 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Pušenje duhana predstavlja najrasprostranjeniju bolest zavisnosti čovječanstva. Izvještaji o globalnoj potrošnji duhana ukazuju da oko 1,4 milijarde ljudi puši, a prema tendencijama očekuje se da će do 2050. godine u svijetu biti 2,2 milijarde ljudi koji konzumiraju cigarete.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (Regionalne kancelarije za Evropu) govore da u zemljama Evrope ima između 5%- 49% dječaka i 5%- 42% djevojčica koji su stalni pušači. Kod odraslih muškaraca pušenje je zastupljeno od 32%- 60% populacije i 10%-33% kod žena. U zemljama Evropske unije puši oko 28% ukupne populacije, pri čemu je 33% muškaraca i 23% žena. U Jugoistočnoj Evropi ima više pušača nego u ostalim djelovima kontinenta. Prosječna potrošnja cigareta je u ovim zemljama veća za 5% nego u zemljama Centralne Evrope, a 35% veća nego u zemljama Evropske unije.
Godinama se naša zemlja, po broju pušača nalazila na trećem mjestu u Evropi, odmah iza Grčke i Turske, a na petom u svijetu, što vrlo jasno govori o masovnoj raširenosti ove bolesti. Zabrinjava činjenica da su se naše žene nalazile na drugom mjestu u Evropi po broju pušača.
Prema današnjim naučnim saznanjima pušenje je bolest zavisnosti za koju je pouzdano dokazano da djeluje razarajuće na zdravlje. To štetno djelovanje na zdravlje je kumulativno, relativno sporo, naizgled neprimjetno. Nikotin je alkaloid koji se nalazi u biljci nicotiana tabacum. Predstavlja snažnu psiho- aktivnu supstancu koja stvara zavisnost i toleranciju, a kada pušači pokušavaju da prestanu sa upotrebom cigareta izaziva i apstinencijalne tegobe. Kao i ostale droge djeluje na moždane funkcije, najprije razdražujući a potom depresivno. Prilikom pušenja nikotin se apsorbuje u krvotok i svoje dejstvo na mozak ostvaruje u roku od sedam do osam sekundi. Efekti koje ostvaruje na organizam mogu se podijeliti na tjelesne i psihičke. Pored nikotina, u duhanskom dimu nalazi se još oko 5000 štetnih hemijskih sastojaka od kojih su 50 kancerogeni (izazivaju ili potpomažu razvoj malignih tumora). Svoje negativno dejstvo ostvaruju i na sve ostale ćelije i tkiva u organizmu. . .
Sadržaj :
UVOD 3
1 Edukativno- preventivne aktivnosti u kontroli pušenja 5
1.1 Ekonomski efekti pušenja 5
1.2 Kontrola duhana kao civilizacijska tekovina 6
2 Opšti pregled kontrole pušenja u svijetu 7
2.1 Opšte obaveze za svaku zemlju potpisnicu Okvirne konvencije SZO 8
2.2 Istorijat procesa Okvirne konvencije Svetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana .......................................9
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
Pušenje duhana predstavlja najrasprostranjeniju bolest zavisnosti čovječanstva. Izvještaji o globalnoj potrošnji duhana ukazuju da oko 1,4 milijarde ljudi puši, a prema tendencijama očekuje se da će do 2050. godine u svijetu biti 2,2 milijarde ljudi koji konzumiraju cigarete.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (Regionalne kancelarije za Evropu) govore da u zemljama Evrope ima između 5%- 49% dječaka i 5%- 42% djevojčica koji su stalni pušači. Kod odraslih muškaraca pušenje je zastupljeno od 32%- 60% populacije i 10%-33% kod žena. U zemljama Evropske unije puši oko 28% ukupne populacije, pri čemu je 33% muškaraca i 23% žena. U Jugoistočnoj Evropi ima više pušača nego u ostalim djelovima kontinenta. Prosječna potrošnja cigareta je u ovim zemljama veća za 5% nego u zemljama Centralne Evrope, a 35% veća nego u zemljama Evropske unije.
Godinama se naša zemlja, po broju pušača nalazila na trećem mjestu u Evropi, odmah iza Grčke i Turske, a na petom u svijetu, što vrlo jasno govori o masovnoj raširenosti ove bolesti. Zabrinjava činjenica da su se naše žene nalazile na drugom mjestu u Evropi po broju pušača.
Prema današnjim naučnim saznanjima pušenje je bolest zavisnosti za koju je pouzdano dokazano da djeluje razarajuće na zdravlje. To štetno djelovanje na zdravlje je kumulativno, relativno sporo, naizgled neprimjetno. Nikotin je alkaloid koji se nalazi u biljci nicotiana tabacum. Predstavlja snažnu psiho- aktivnu supstancu koja stvara zavisnost i toleranciju, a kada pušači pokušavaju da prestanu sa upotrebom cigareta izaziva i apstinencijalne tegobe. Kao i ostale droge djeluje na moždane funkcije, najprije razdražujući a potom depresivno. Prilikom pušenja nikotin se apsorbuje u krvotok i svoje dejstvo na mozak ostvaruje u roku od sedam do osam sekundi. Efekti koje ostvaruje na organizam mogu se podijeliti na tjelesne i psihičke. Pored nikotina, u duhanskom dimu nalazi se još oko 5000 štetnih hemijskih sastojaka od kojih su 50 kancerogeni (izazivaju ili potpomažu razvoj malignih tumora). Svoje negativno dejstvo ostvaruju i na sve ostale ćelije i tkiva u organizmu. . .
Sadržaj :
UVOD 3
1 Edukativno- preventivne aktivnosti u kontroli pušenja 5
1.1 Ekonomski efekti pušenja 5
1.2 Kontrola duhana kao civilizacijska tekovina 6
2 Opšti pregled kontrole pušenja u svijetu 7
2.1 Opšte obaveze za svaku zemlju potpisnicu Okvirne konvencije SZO 8
2.2 Istorijat procesa Okvirne konvencije Svetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana .......................................9
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13