25-03-2011, 05:18 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kontrast je stilska figura u kojoj se nešto poredi po suprotnosti. Njegovom primenom, suprotne pojave su jače izražene. Kontrast je sinonim za suprotnost, odnosno naglašena različitost.
Kontrast je uzajamno postavljanje dveju dovoljno različitih kvantiteta ili kvaliteta.Vrste kontrasta su veome različite. U fotografiji je važan tonalni kontrast ili kontrast boje. Pored kontrasta boja u upotrebi su i kontrasti stvari, sadržajni kontrasti, emotivni li kontrasti po značaju.
Kontrast kao vizuelno stanje sugeriše određenu dramatiku. Pojava kontrasta u vizuelnom predstavljanju veoma je rano uočena. Cele epohe u umetnosti poznate su po vrstama činilaca koji određuju „kontrastna stanja". Tako je, na primer, u helenizmu (od III do I veka npe nove ere) kontrast je bio izrazit u skulltorskoj formi. Evropski barok (XVII vek) u znaku je kontrasta svetlosti i senke, kao, na primer, u delima Karavađa (Michelangelo Merisi da Caravaggio), Žorža de la Tura (Georges de la Tour) i drugih. Izučavanju kontrasta poklonili su veliku pažnju i profesori i studenti Bauhausa u okviru teorije forme. . .
Kontrast je stilska figura u kojoj se nešto poredi po suprotnosti. Njegovom primenom, suprotne pojave su jače izražene. Kontrast je sinonim za suprotnost, odnosno naglašena različitost.
Kontrast je uzajamno postavljanje dveju dovoljno različitih kvantiteta ili kvaliteta.Vrste kontrasta su veome različite. U fotografiji je važan tonalni kontrast ili kontrast boje. Pored kontrasta boja u upotrebi su i kontrasti stvari, sadržajni kontrasti, emotivni li kontrasti po značaju.
Kontrast kao vizuelno stanje sugeriše određenu dramatiku. Pojava kontrasta u vizuelnom predstavljanju veoma je rano uočena. Cele epohe u umetnosti poznate su po vrstama činilaca koji određuju „kontrastna stanja". Tako je, na primer, u helenizmu (od III do I veka npe nove ere) kontrast je bio izrazit u skulltorskoj formi. Evropski barok (XVII vek) u znaku je kontrasta svetlosti i senke, kao, na primer, u delima Karavađa (Michelangelo Merisi da Caravaggio), Žorža de la Tura (Georges de la Tour) i drugih. Izučavanju kontrasta poklonili su veliku pažnju i profesori i studenti Bauhausa u okviru teorije forme. . .