25-03-2011, 04:44 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Pravo se iz više različitih razloga ne može shvatiti samo kao skup imperativnih pravila garantovanih državnom sankcijom.
Pre svega pravno pravilo se ne može shvatiti kao prosta zapovest pod pretnjom sankcije jer takva zapovest nema ni pravni osnov, ni pravno važenje. Pravo je samo ona zapovest koja je pravno (normativno) utemeljena, koja pravno važi, na osnovu više pravne norme i pripadnosti efikasnom pravnom sistemu.
Razvijeno pravo, stoga, ima oblik hijerarhijskog i dinamičnog sistema opštih i pojedinačnih normi (primarnih i sekundarnih normi). U vrhu tog sistema nalazi se ustav, odnosno prvi ustav, koji sadrži pravila o priznanju i validnosti akata pravnog sistema (pravila o postupku donošenja zakona). Prvi ustav nema pravni već faktički, moralni i politički osnov važenja. Za razliku od ustava, sve druge norme pravnog sistema imaju pravni osnov i pravnu važnost. Druge norme, pak, ne moraju imati faktičku i moralnu važnost, tj. ne moraju biti efikasne niti moralne (legitimne). Ustav i ceo pravni sistem preko ustava drže se, prema tome, ne samo na prinudi (sankciji) već i na moralno-političkoj podršci (legitimitetu)....
POJAM PRAVA
U objašnjenju pojma prava poći ćemo od kritike i rekonstrukcije elementarnog objašnjenja prava kao zapovesti koju sankcioniše država.
Pravo se ne može shvatiti kao prosta zapovest pod pretnjom sankcije, jer takva zapovest nema ni pravni osnov ni pravno važenje. Pravo je samo ona zapovest koja je pravno (normativno) utemeljena, koja pravno važi, na osnovu više pravne norme i pripadnosti efikasnom pravnom sistemu.
Pravo, stoga, ima oblik hijerarhijskog i dinamičnog sistema opštih i pojedinačnih normi. U vrhu tog sistema nalazi se Ustav, odnosno prvi ustav, koji sadrži pravila o priznanju i validnosti akata pravnog sistema (Pravila o postupku donošenja zakona). Ta pravila nemaju pravni već faktički, moralni i politički osnov važenja. Za razliku od ustava sve druge norme pravnog sistema imaju pravni osnov i pravnu važnost. Druge norme, pak, ne moraju imati faktičku i moralnu važnost, tj. ne moraju biti efikasne niti moralne (legitimne). Ustav i ceo pravni sistem preko ustava drže se, prema tome, ne samo na prinudi (sankciji) već i na moralno-političkoj podršci (legitimetu). Međutim, ustav nije jedini deo pravnog sistema koji je moralizovan i legitiman...
SADRŽAJ
Uvod 2
1. POJAM PRAVA 3
2. VAŽENJE PRAVA 5
2.1. Formalno važenje prava 6
2.2. Faktičko važenje 6
2.3. Vrednosno važenje 7
2.4. Sistemsko važenje 7
3. TEORIJSKA OBJAŠNJENJA OSNOVA VAŽENJA PRAVNIH NORMI 10
3.1. Kružja važenja prava 11
3.1.1. Prostorno važenje 12
3.1.2. Vremensko važenje 12
3.1.3. Retroaktivno važenje 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16
Pravo se iz više različitih razloga ne može shvatiti samo kao skup imperativnih pravila garantovanih državnom sankcijom.
Pre svega pravno pravilo se ne može shvatiti kao prosta zapovest pod pretnjom sankcije jer takva zapovest nema ni pravni osnov, ni pravno važenje. Pravo je samo ona zapovest koja je pravno (normativno) utemeljena, koja pravno važi, na osnovu više pravne norme i pripadnosti efikasnom pravnom sistemu.
Razvijeno pravo, stoga, ima oblik hijerarhijskog i dinamičnog sistema opštih i pojedinačnih normi (primarnih i sekundarnih normi). U vrhu tog sistema nalazi se ustav, odnosno prvi ustav, koji sadrži pravila o priznanju i validnosti akata pravnog sistema (pravila o postupku donošenja zakona). Prvi ustav nema pravni već faktički, moralni i politički osnov važenja. Za razliku od ustava, sve druge norme pravnog sistema imaju pravni osnov i pravnu važnost. Druge norme, pak, ne moraju imati faktičku i moralnu važnost, tj. ne moraju biti efikasne niti moralne (legitimne). Ustav i ceo pravni sistem preko ustava drže se, prema tome, ne samo na prinudi (sankciji) već i na moralno-političkoj podršci (legitimitetu)....
POJAM PRAVA
U objašnjenju pojma prava poći ćemo od kritike i rekonstrukcije elementarnog objašnjenja prava kao zapovesti koju sankcioniše država.
Pravo se ne može shvatiti kao prosta zapovest pod pretnjom sankcije, jer takva zapovest nema ni pravni osnov ni pravno važenje. Pravo je samo ona zapovest koja je pravno (normativno) utemeljena, koja pravno važi, na osnovu više pravne norme i pripadnosti efikasnom pravnom sistemu.
Pravo, stoga, ima oblik hijerarhijskog i dinamičnog sistema opštih i pojedinačnih normi. U vrhu tog sistema nalazi se Ustav, odnosno prvi ustav, koji sadrži pravila o priznanju i validnosti akata pravnog sistema (Pravila o postupku donošenja zakona). Ta pravila nemaju pravni već faktički, moralni i politički osnov važenja. Za razliku od ustava sve druge norme pravnog sistema imaju pravni osnov i pravnu važnost. Druge norme, pak, ne moraju imati faktičku i moralnu važnost, tj. ne moraju biti efikasne niti moralne (legitimne). Ustav i ceo pravni sistem preko ustava drže se, prema tome, ne samo na prinudi (sankciji) već i na moralno-političkoj podršci (legitimetu). Međutim, ustav nije jedini deo pravnog sistema koji je moralizovan i legitiman...
SADRŽAJ
Uvod 2
1. POJAM PRAVA 3
2. VAŽENJE PRAVA 5
2.1. Formalno važenje prava 6
2.2. Faktičko važenje 6
2.3. Vrednosno važenje 7
2.4. Sistemsko važenje 7
3. TEORIJSKA OBJAŠNJENJA OSNOVA VAŽENJA PRAVNIH NORMI 10
3.1. Kružja važenja prava 11
3.1.1. Prostorno važenje 12
3.1.2. Vremensko važenje 12
3.1.3. Retroaktivno važenje 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16