25-03-2011, 01:23 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Budući da poremećaji jezičkog razvoja kod dece mogu uticati na druge nivoe razvoja, identifikovana je veza između komunikativnih poremećaja, emocionalnih poremećaja i poremećaja ponašanja kod dece i adolescenata. Sa identifikacijom komunikativnih poremećaja i poremećaja ponašanja i/ili emocija, intervencija mora biti zasnovana na multidisciplinarnom modelu i uzeti u obzir svi aspekti dečjeg razvoja i adaptivnog funkcionisanja, kao i tendencija deteta da eksternalizuje reakciju na psihološke stresore, što može rezultirati agresivnim ili negativističkim ponašanjem, ili represivnim reakcijama, što se opet može manifestovati anksioznošću, socijalnim povlačenjem i/ili depresijom. . .
Istraživanja poremećaja govora
Dosadašnja istraživanja pokazala su da postoji veza između komunikativnih poremećaja, emocionalnih poremećaja i poremećaja ponašanja kod dece i adolescenata.
Tako je još Mc Carthy (1954) izneo pretpostavku o povezanosti izvesnih crta ličnosti sa jezičkim poremećajima kod dece, dok su Trapp & Evan (1960) primetili da deca sa artikulacionim poremećajima imaju nivo anksioznosti koji odgovara nivou težine njihovog artikulacionog poremećaja.
Interesovanje za postojanjem veze između funkcionalnih govorno-jezičkih poremećaja i psihopatologije prisutno je, takođe, u teorijama uzročno-posledičnih veza između psihološke dinamike ili ličnosti i govora, fluentnosti, artikulacije i jezičkih poremećaja. . .
Budući da poremećaji jezičkog razvoja kod dece mogu uticati na druge nivoe razvoja, identifikovana je veza između komunikativnih poremećaja, emocionalnih poremećaja i poremećaja ponašanja kod dece i adolescenata. Sa identifikacijom komunikativnih poremećaja i poremećaja ponašanja i/ili emocija, intervencija mora biti zasnovana na multidisciplinarnom modelu i uzeti u obzir svi aspekti dečjeg razvoja i adaptivnog funkcionisanja, kao i tendencija deteta da eksternalizuje reakciju na psihološke stresore, što može rezultirati agresivnim ili negativističkim ponašanjem, ili represivnim reakcijama, što se opet može manifestovati anksioznošću, socijalnim povlačenjem i/ili depresijom. . .
Istraživanja poremećaja govora
Dosadašnja istraživanja pokazala su da postoji veza između komunikativnih poremećaja, emocionalnih poremećaja i poremećaja ponašanja kod dece i adolescenata.
Tako je još Mc Carthy (1954) izneo pretpostavku o povezanosti izvesnih crta ličnosti sa jezičkim poremećajima kod dece, dok su Trapp & Evan (1960) primetili da deca sa artikulacionim poremećajima imaju nivo anksioznosti koji odgovara nivou težine njihovog artikulacionog poremećaja.
Interesovanje za postojanjem veze između funkcionalnih govorno-jezičkih poremećaja i psihopatologije prisutno je, takođe, u teorijama uzročno-posledičnih veza između psihološke dinamike ili ličnosti i govora, fluentnosti, artikulacije i jezičkih poremećaja. . .