05-03-2011, 02:09 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Na prvom naučnom skupu o vrednostima, konstatovano je još davne 1957. god., da je glavna bolest našeg vremena nedostatak vrednosti. Mi živimo u vremenu koje označava rascep između starih vrednosnih sistema i novih koji još nisu stvoreni. Da li bi nam nauka o Ijudskim vrednostima pomogla da prebrodimo krizu?
Da li pedagogija kao nauka može da ponudi neka rešenja? Čini nam se da ovde postoje brojni problemi koji traže odgovore. Neke drustvene nauke su bile okupirane proučavanjem vrednosti i ponudile su moguće odgovore u kontekstu svojih predmeta.
Pedagogija je usled društvene uslovljenosti bila u poziciji da neguje vrednosti vladajućeg društvenog sistema, i da formuliše ciljeve i zadatke koji odgovaraju vaspitanju svestrane socijalističke ličnosti. Obzirom da je danas naše društvo u tranziciji i da smo XXI vek dočekali sa promenama, postavlja se pitanje na kojim vrednostima se u našem društvu deca vaspitavaju, na kojim vrednostima roditelji podižu švoju decu...
VREDNOSTI I VREDNOSNE ORIJENTACIJE
Sama reč vrednost dolazi od latinske reči „valeo", što znači krepak, jak, zdrav, valjan. U svakodnevnom govoru označava nešto što je dobro, lepo, istinito, pravedno, napredno.
Ako se pogledaju definicije vrednosti onda se može videti velika različitost i sloboda sa kojom se ovaj termin koristi. Tako Daniels (Arcus, Daniels, 1993) ističe da se termin vrednost može koristiti na nekoliko različitih načina: kao glagol, da označi da neko nešto veoma ceni ili kao pridev da izrazi važnost značaja, ili kao imenica da opiše osobine pojedinaca, a sve ove upotrebe se mogu naći kada se govori o vrednostima u porodici. Prema Danielsu „koncept vrednosti je psihonormativni koncept to jest koncept koji se koristi da opiše određena psihološka stanja ljudi ili normativne stavove ljudi, kako procenjuju svet."
Rescher (Arcus, Daniels, 1993) je opisao vrednosti kao „stanja svesti koja odražavaju predstave ljudi o dobrom životu za sebe i svoje bližnje". Baier je takođe rekao da je osnovni predmet vrednosti „dobar život i kako se približiti njemu"...
SADRŽAJ
UVOD 2
1. VREDNOSTI I VREDNOSNE ORIJENTACIJE 3
1.1. Odnos vrednosti i vrednosnih orijentacija 11
1.2. Vrste vrednosti 15
1.3. Odnos ličnih i društvenih vrednosti 17
1.4. Vrednosti roditelja u porodičnom vaspitanju 20
1.5. Faktori koji određuju vrednosne orijentacije roditelja 26
1.6. Različiti pristupi vrednosnom učenju u porodičnom vaspitanju 30
2. VASPITANJE, VASPITNI CILJEVI I VREDNOSTI 32
2.1. Uloga porodice u formiranju vrednosti kod mladića 34
3. VREDNOSNE ORIJENTACIJE ADOLESCENATA: USMERENOST PREMA SOPSTVENOJ DOBROBITI I DOBROBITI DRUGIH 37
3.1. Pojam o sebi i vrednosne orijentacije mladih 39
4. VREDNOSNE ORIJENTACIJE I ISLAMSKI ODGOJ 43
4.1. Prva osnova: Uticaj spoljašnjeg na unutrašnje 44
4.2. Druga osnova: Uticaj unutarnjeg na vanjsko 45
4.3. Treća osnova: Postepena izgradnja karaktera (ličnosti) 46
4.4. Četvrta osnova: Razvoj čovekovih kapaciteta 48
4.5. Peta osnova: Pravda 48
4.6. Šesta osnova: Izražavanje i uskraćivanje ljubavi i privrženosti 49
ZAKLJUČAK 50
Na prvom naučnom skupu o vrednostima, konstatovano je još davne 1957. god., da je glavna bolest našeg vremena nedostatak vrednosti. Mi živimo u vremenu koje označava rascep između starih vrednosnih sistema i novih koji još nisu stvoreni. Da li bi nam nauka o Ijudskim vrednostima pomogla da prebrodimo krizu?
Da li pedagogija kao nauka može da ponudi neka rešenja? Čini nam se da ovde postoje brojni problemi koji traže odgovore. Neke drustvene nauke su bile okupirane proučavanjem vrednosti i ponudile su moguće odgovore u kontekstu svojih predmeta.
Pedagogija je usled društvene uslovljenosti bila u poziciji da neguje vrednosti vladajućeg društvenog sistema, i da formuliše ciljeve i zadatke koji odgovaraju vaspitanju svestrane socijalističke ličnosti. Obzirom da je danas naše društvo u tranziciji i da smo XXI vek dočekali sa promenama, postavlja se pitanje na kojim vrednostima se u našem društvu deca vaspitavaju, na kojim vrednostima roditelji podižu švoju decu...
VREDNOSTI I VREDNOSNE ORIJENTACIJE
Sama reč vrednost dolazi od latinske reči „valeo", što znači krepak, jak, zdrav, valjan. U svakodnevnom govoru označava nešto što je dobro, lepo, istinito, pravedno, napredno.
Ako se pogledaju definicije vrednosti onda se može videti velika različitost i sloboda sa kojom se ovaj termin koristi. Tako Daniels (Arcus, Daniels, 1993) ističe da se termin vrednost može koristiti na nekoliko različitih načina: kao glagol, da označi da neko nešto veoma ceni ili kao pridev da izrazi važnost značaja, ili kao imenica da opiše osobine pojedinaca, a sve ove upotrebe se mogu naći kada se govori o vrednostima u porodici. Prema Danielsu „koncept vrednosti je psihonormativni koncept to jest koncept koji se koristi da opiše određena psihološka stanja ljudi ili normativne stavove ljudi, kako procenjuju svet."
Rescher (Arcus, Daniels, 1993) je opisao vrednosti kao „stanja svesti koja odražavaju predstave ljudi o dobrom životu za sebe i svoje bližnje". Baier je takođe rekao da je osnovni predmet vrednosti „dobar život i kako se približiti njemu"...
SADRŽAJ
UVOD 2
1. VREDNOSTI I VREDNOSNE ORIJENTACIJE 3
1.1. Odnos vrednosti i vrednosnih orijentacija 11
1.2. Vrste vrednosti 15
1.3. Odnos ličnih i društvenih vrednosti 17
1.4. Vrednosti roditelja u porodičnom vaspitanju 20
1.5. Faktori koji određuju vrednosne orijentacije roditelja 26
1.6. Različiti pristupi vrednosnom učenju u porodičnom vaspitanju 30
2. VASPITANJE, VASPITNI CILJEVI I VREDNOSTI 32
2.1. Uloga porodice u formiranju vrednosti kod mladića 34
3. VREDNOSNE ORIJENTACIJE ADOLESCENATA: USMERENOST PREMA SOPSTVENOJ DOBROBITI I DOBROBITI DRUGIH 37
3.1. Pojam o sebi i vrednosne orijentacije mladih 39
4. VREDNOSNE ORIJENTACIJE I ISLAMSKI ODGOJ 43
4.1. Prva osnova: Uticaj spoljašnjeg na unutrašnje 44
4.2. Druga osnova: Uticaj unutarnjeg na vanjsko 45
4.3. Treća osnova: Postepena izgradnja karaktera (ličnosti) 46
4.4. Četvrta osnova: Razvoj čovekovih kapaciteta 48
4.5. Peta osnova: Pravda 48
4.6. Šesta osnova: Izražavanje i uskraćivanje ljubavi i privrženosti 49
ZAKLJUČAK 50