01-03-2011, 12:27 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Od institucija odgovornih za uspostavljanje međunarodnog mira i bezbednosti ističemo već pomenute međunarodne organizacije univerzalnog značaja: Društvo naroda i Organizacija ujedinjenih nacija. To su organizacije kolektivne bezbednosti, s tim što se o Društvu naroda može govoriti samo iz istorijske perspektive, jer je nadomešteno osnivanjem OUN 1945. godine. Regionalne organizacije se podvode pod organizacije kolektivne odbrane. Tu spadaju:
NATO, Evropska unija, Zapadnoevropska unija, Evropski savet i KEBS/OEBS. O KEBS-u se takođe može govoriti sa istorijske perspektive, jer je 1995. godine zvanično prerastao iz konferencije u organizaciju OEBS (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju)...
ULOGA NATO-a U KOLEKTIVNOJ BEZBEDNOSTI
NATO je u poslednjih dvadesetak godina prerastao od pakta za regionalnu bezbednost u međunarodnu organizaciju sa ciljem borbe protiv terorizma, sprečavanja širenja (proliferacije)
Nuklearnog oružja i garantovanja evropske bezbednosti. To je radio i radi kroz svoja dva strategijska koncepta iz 1991. i 1999. godine: Prvi strategijski koncept se ticao promocije partnerstva u Evropi sa bivšim članicama ZEU i Rusije, smanjenja stajaće vojske i priprema za ovladavanje krizama. Pošto više nije bilo pretnji sa Istoka, 1994. godine je svečano uveden
program Partnerstvo za mir, kao jedan od oblika saradnje u bezbednosti (cooperative security). Drugi koncept se ticao ovladavanja krizama (crisis management) i svečano je usvojen na pedesetogodišnjici NATO pakta na sastanku u Vašingtonu, aprila 1999. godine.
Uloga NATO-a još više dobija na značaju kada se uzmu u obzir rizici od nuklearnog, hemijskog i biološkog oružja. U tom cilju je istaknut značaj prijema novih članica i uspostavljanje bliskijih odnosa sa Ukrajinom i Rusijom. NATO se definitivno pokazao kao činilac garantovanja bezbednosti, ovladavanja krizama i održavanja međunarodnog mira i bezbednosti izvan svojih granica. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 ULOGA NATO-a U KOLEKTIVNOJ BEZBEDNOSTI 4
1.1 Potvrđivanje suštinske posvećenosti NATO-a 4
1.2 Novi Strateški koncept NATO-a 4
1.3 Spoljna i bezbednosna politika EU posle Lisabona 5
1.4 Projekat i inicijativa 5
ZAKLJUČAK 6
LITERATURA 7
Od institucija odgovornih za uspostavljanje međunarodnog mira i bezbednosti ističemo već pomenute međunarodne organizacije univerzalnog značaja: Društvo naroda i Organizacija ujedinjenih nacija. To su organizacije kolektivne bezbednosti, s tim što se o Društvu naroda može govoriti samo iz istorijske perspektive, jer je nadomešteno osnivanjem OUN 1945. godine. Regionalne organizacije se podvode pod organizacije kolektivne odbrane. Tu spadaju:
NATO, Evropska unija, Zapadnoevropska unija, Evropski savet i KEBS/OEBS. O KEBS-u se takođe može govoriti sa istorijske perspektive, jer je 1995. godine zvanično prerastao iz konferencije u organizaciju OEBS (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju)...
ULOGA NATO-a U KOLEKTIVNOJ BEZBEDNOSTI
NATO je u poslednjih dvadesetak godina prerastao od pakta za regionalnu bezbednost u međunarodnu organizaciju sa ciljem borbe protiv terorizma, sprečavanja širenja (proliferacije)
Nuklearnog oružja i garantovanja evropske bezbednosti. To je radio i radi kroz svoja dva strategijska koncepta iz 1991. i 1999. godine: Prvi strategijski koncept se ticao promocije partnerstva u Evropi sa bivšim članicama ZEU i Rusije, smanjenja stajaće vojske i priprema za ovladavanje krizama. Pošto više nije bilo pretnji sa Istoka, 1994. godine je svečano uveden
program Partnerstvo za mir, kao jedan od oblika saradnje u bezbednosti (cooperative security). Drugi koncept se ticao ovladavanja krizama (crisis management) i svečano je usvojen na pedesetogodišnjici NATO pakta na sastanku u Vašingtonu, aprila 1999. godine.
Uloga NATO-a još više dobija na značaju kada se uzmu u obzir rizici od nuklearnog, hemijskog i biološkog oružja. U tom cilju je istaknut značaj prijema novih članica i uspostavljanje bliskijih odnosa sa Ukrajinom i Rusijom. NATO se definitivno pokazao kao činilac garantovanja bezbednosti, ovladavanja krizama i održavanja međunarodnog mira i bezbednosti izvan svojih granica. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 ULOGA NATO-a U KOLEKTIVNOJ BEZBEDNOSTI 4
1.1 Potvrđivanje suštinske posvećenosti NATO-a 4
1.2 Novi Strateški koncept NATO-a 4
1.3 Spoljna i bezbednosna politika EU posle Lisabona 5
1.4 Projekat i inicijativa 5
ZAKLJUČAK 6
LITERATURA 7