Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Umišljaj
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Umišljaj je teži stepen krivice i on se uvek zahtijeva za postojanje krivičnog dela. Izuzetno, kod nekih krivičnih dela, predviđen je i nehat kao blaži oblik krivice, tj. propisuje se lakši oblik određenog krivičnog dela s obzirom na stepen krivice. I sama ta činjenica govori o tome da umišljaj i nehat imaju svoj osnov u biću krivičnog dela, te da nije prihvatljivo starije shvatanje koje u umišljaju i nehatu vide samo oblike krivice (vinosti). Umišljaj i nehat čine sadržinu krivice, ali se određeni njihovi segmenti pojavljuju već na nivou predviđenosti dela u zakonu, tj. obuhvaćeni su bićem krivičnog dela...


POJAM I TEORIJA KRIVICE

Krivica predstavlja jedan od četiri obavezna elementa u opštem pojmu krivičnog dela. Da bi neka radnja bila krivično delo neophodno je da se ona može učiniocu pripisati u krivicu. Pripisati određeno delo nekome u krivicu istovremeno znači i to da mu se pripisuje odgovornost za to delo. Krivično je odgovoran onaj učinilac koji je izvršio radnju koja je u zakonu predviđena kao krivično delo, koja je protivpravna i koja mu se može pripisati u krivicu. Za razliku od KZ, jugoslovensko krivično zakonodavstvo nije koristilo termin krivica, već je poznavalo pojam krivične odgovornosti.

U krivičnopravnoj literaturi zapažaju se dva shvatanja krivične odgovornosti. Jedno, objektivno-subjektivno, polazi od toga da krivična odgovornost obuhvata kako objektivne elemente krivičnog dela, tako i krivicu (vinost) kao subjektivni elemenat, dok drugo subjektivno shvatanje ovaj pojam, u stvari, izjednačava sa krivicom. Postavlja se pitanje kakav je smisao i uloga pojma krivične odgovornosti shvaćenog subjektivno jer se on svodi na krivicu, a ona je već obuhvaćena pojmom krivičnog dela. . .

SADRŽAJ

1 UVOD - 2 -
2 POJAM I TEORIJA KRIVICE - 3 -
3 POJAM UMIŠLJAJA - 4 -
3.1 Direktni umišljaj - 5 -
3.2 Eventualni umišljaj - 6 -
3.3 Alternativni umišljaj - 8 -
4 ZAKLJUČAK - 10 -
5 LITERATURA - 11 -

Referentni URL