20-02-2011, 02:34 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Imajući na umu da epileptički napadaji manje-više oštećuju mozak, od životnoga je značenja lečiti bolest od njezinoga početka. U napadu, osim toga, može doći i do ozlede prilikom pada, do utapanja i slično.
Lečenje započinje nakon obrade od strane lekara primarne zaštite te lekara specijalista neurologa ili neuropedijatra epileptologa. Lečenje se sastoji od primene odgovarajućih lekova, a vrlo retko i primene odgovarajućih hirurških zahvata. Potrebna je i pomoć psihologa i psihijatra.
U zadnje vreme se često spominju tzv. nefarmakološke konzervativne intervencije. One su važan deo terapije u slučajevima fotosenzitivnih epilepsija i refleksnih epilepsija (izbegavanje provokativnih faktora) i u onim slučajevima kada osobe ne žele uzimati lekove ili se protive operaciji...
ZDRAVSTVENA NEGA BOLESNIKA SA EPILEPSIJOM
Lečenje obolelih od epilepsije, najčešćeg neurološkog poremećaja, veoma je kompleksno i zahteva interdisciplinarni pristup. Uprkos postignutim visokim standardima u dijagnostici, medikamentoznom i hirurškom lečenju epilepsije uspeh lečenja neretko nije savršen jer izostane upravo saradnja pojedinih specijalista.
Prema preporukama ILAE-a (Internacionalna liga za borbu protiv epilepsije) dominantnu ulogu u lečenju ovih bolesnika trebaju imati epileptolozi za decu i odrasle, koji svojim iskustvom i znanjem o najsavremenijim dostignućima na tom području mogu najbolje pomoći osobama s epileptičkim manifestacijama. Epileptologija nažalost i u mnogim razvijenim zemljama još uvek nije dovoljno prepoznatljiva.
S epileptolozima moraju usko sarađivati obiteljski lekari, pedijatri, neurolozi, ginekolozi, klinički psiholozi, neurokiruzi, socijalni radnici i radni terapeuti u rešavanju niza problema kao što su hitna stanja u kojima je bolesnik s napadajima životno ugrožen (status epileptikus), pitanje začeća, trudnoće, dojenja, profesionalne orijentacije, psihičkih smetnji, društvene izolacije i stigmatizacije...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 ZDRAVSTVENA NEGA BOLESNIKA SA EPILEPSIJOM 4
2 LEKOVI ZA LEČENJE EPILEPSIJE 7
2.1 Benzodiazepin 8
2.2 Klonazepam 9
2.3 Fenobarbiton 10
3 HIRURŠKO LEČENJE 10
4 KETOGENA DIJETA 10
5 ŽIVETI SA EPILEPSIJOM 11
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15
Imajući na umu da epileptički napadaji manje-više oštećuju mozak, od životnoga je značenja lečiti bolest od njezinoga početka. U napadu, osim toga, može doći i do ozlede prilikom pada, do utapanja i slično.
Lečenje započinje nakon obrade od strane lekara primarne zaštite te lekara specijalista neurologa ili neuropedijatra epileptologa. Lečenje se sastoji od primene odgovarajućih lekova, a vrlo retko i primene odgovarajućih hirurških zahvata. Potrebna je i pomoć psihologa i psihijatra.
U zadnje vreme se često spominju tzv. nefarmakološke konzervativne intervencije. One su važan deo terapije u slučajevima fotosenzitivnih epilepsija i refleksnih epilepsija (izbegavanje provokativnih faktora) i u onim slučajevima kada osobe ne žele uzimati lekove ili se protive operaciji...
ZDRAVSTVENA NEGA BOLESNIKA SA EPILEPSIJOM
Lečenje obolelih od epilepsije, najčešćeg neurološkog poremećaja, veoma je kompleksno i zahteva interdisciplinarni pristup. Uprkos postignutim visokim standardima u dijagnostici, medikamentoznom i hirurškom lečenju epilepsije uspeh lečenja neretko nije savršen jer izostane upravo saradnja pojedinih specijalista.
Prema preporukama ILAE-a (Internacionalna liga za borbu protiv epilepsije) dominantnu ulogu u lečenju ovih bolesnika trebaju imati epileptolozi za decu i odrasle, koji svojim iskustvom i znanjem o najsavremenijim dostignućima na tom području mogu najbolje pomoći osobama s epileptičkim manifestacijama. Epileptologija nažalost i u mnogim razvijenim zemljama još uvek nije dovoljno prepoznatljiva.
S epileptolozima moraju usko sarađivati obiteljski lekari, pedijatri, neurolozi, ginekolozi, klinički psiholozi, neurokiruzi, socijalni radnici i radni terapeuti u rešavanju niza problema kao što su hitna stanja u kojima je bolesnik s napadajima životno ugrožen (status epileptikus), pitanje začeća, trudnoće, dojenja, profesionalne orijentacije, psihičkih smetnji, društvene izolacije i stigmatizacije...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 ZDRAVSTVENA NEGA BOLESNIKA SA EPILEPSIJOM 4
2 LEKOVI ZA LEČENJE EPILEPSIJE 7
2.1 Benzodiazepin 8
2.2 Klonazepam 9
2.3 Fenobarbiton 10
3 HIRURŠKO LEČENJE 10
4 KETOGENA DIJETA 10
5 ŽIVETI SA EPILEPSIJOM 11
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15