18-02-2011, 10:53 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Savremena umetnost je danas sve prisutnija kao svojevrsna međunarodna platforma sučeljavanja umetničkih i intelektualnih pozicija i njihovog dijaloga u procesu kulturne i društvene inovacije. Ona postaje „oblik društvenosti“ i odraz aktuelnih stvaralačkih, tehnoloških, političkih i kulturnih procesa i potencijala.
Međunarodne izložbe su prilika da se ukaže na raznorodnost umetničkih pozicija, produkcionih procesa i reprezentativnih potencijala, i njihove moguće implikacije, kao da se kroz različite interpetacije „nacionalnog predstavljanja“ ukaže na profil i značaj rada pojedinaca koji deluju na nacionalnim i internacionalnoj sceni, i koji su svojim angažovanjem prisutni u domenu najrelevantnijih savremenih umetničkih debata...
Bijenale u Veneciji i kaselska Dokumenta
Jedan od tipova umetničkih, likovnih izložbi - među kojima su još i samostalne, retrospektivne studijske, kolektivne, tematske, grupne i programske izložbe - su manifestacione, takmičarske međunarodne izložbe koje se organizuju najčešće bijenalno, a čiji cilj je praćenje i kritičko-teorijska valorizacija vrhunskih dometa savremene likovne umetnosti u svetu .
Počeci bijenala - Odmah po osnivanju Bijenale će postati najveća smotra likovne umetnosti u svetu, i to će ostati do danas. Inicijativa za Bijenale data je 1893. godine, kada Gradsko veće Venecije donosi odluku da osnuje nacionalnu dvogodišnju umetničku izložbu. Nakon godinu dana izložbi se daje internacionalni karakter i utrvrđuje se sistem po pozivu.
Dana 30. aprila 1895. svečano je otvorena Prva internacionalna izložba u Veneciji, a uspeh kod publike bio je velik – broj posetilaca bio je čak 224.000. Na prvom Bijenalu izlagalo je 285 umetnika, od kojih su 156 bili iz četrnaest zemalja Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Neoklasicistička fasada centralnog izložbenog paviljona "Italija" potpuno je odražavala poznati model "hrama" umetnosti, u kome su bile izlagane i nacionalne sekcije...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Bijenale u Veneciji i kaselska Dokumenta 4
ZAKLJUČAK 7
LITERATURA 8
Savremena umetnost je danas sve prisutnija kao svojevrsna međunarodna platforma sučeljavanja umetničkih i intelektualnih pozicija i njihovog dijaloga u procesu kulturne i društvene inovacije. Ona postaje „oblik društvenosti“ i odraz aktuelnih stvaralačkih, tehnoloških, političkih i kulturnih procesa i potencijala.
Međunarodne izložbe su prilika da se ukaže na raznorodnost umetničkih pozicija, produkcionih procesa i reprezentativnih potencijala, i njihove moguće implikacije, kao da se kroz različite interpetacije „nacionalnog predstavljanja“ ukaže na profil i značaj rada pojedinaca koji deluju na nacionalnim i internacionalnoj sceni, i koji su svojim angažovanjem prisutni u domenu najrelevantnijih savremenih umetničkih debata...
Bijenale u Veneciji i kaselska Dokumenta
Jedan od tipova umetničkih, likovnih izložbi - među kojima su još i samostalne, retrospektivne studijske, kolektivne, tematske, grupne i programske izložbe - su manifestacione, takmičarske međunarodne izložbe koje se organizuju najčešće bijenalno, a čiji cilj je praćenje i kritičko-teorijska valorizacija vrhunskih dometa savremene likovne umetnosti u svetu .
Počeci bijenala - Odmah po osnivanju Bijenale će postati najveća smotra likovne umetnosti u svetu, i to će ostati do danas. Inicijativa za Bijenale data je 1893. godine, kada Gradsko veće Venecije donosi odluku da osnuje nacionalnu dvogodišnju umetničku izložbu. Nakon godinu dana izložbi se daje internacionalni karakter i utrvrđuje se sistem po pozivu.
Dana 30. aprila 1895. svečano je otvorena Prva internacionalna izložba u Veneciji, a uspeh kod publike bio je velik – broj posetilaca bio je čak 224.000. Na prvom Bijenalu izlagalo je 285 umetnika, od kojih su 156 bili iz četrnaest zemalja Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Neoklasicistička fasada centralnog izložbenog paviljona "Italija" potpuno je odražavala poznati model "hrama" umetnosti, u kome su bile izlagane i nacionalne sekcije...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Bijenale u Veneciji i kaselska Dokumenta 4
ZAKLJUČAK 7
LITERATURA 8