18-02-2011, 12:50 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Velika hrvatsko-slovenska seljačka buna 1573. planula je prije gotovo četiri stotine godina. Seljačka buna trajala je svega dvanaest dana, ali je ipak ostavila neizbrisiv trag u prošlosti naših naroda. Ona je po svom značenju najvažniji ustanak potlačenih i obespravljenih narodnih masa u Hrvatskoj i Sloveniji u doba feudalizma.
Značenje se te bune odgleda prije svega u programu koji su seljaci željeli ostvariti svojom borbom. Sačuvani podaci o tom programu svjedoče da je i u dalekom šesnaestom stoljeću među hrvatskim kmetovima sazrela ideja o potrebi pravednijeg uređenja društva. Vrhunac klasne svijesti pobunjenih seljaka predstavljala je njihova namjera da stvore narodnu državu, u kojoj neće biti feudalnog izrabljivanja. Upravo je zbog toga seljačka buna svijetla stranica u razvitku društvene i političke svijesti naših naroda...
PRIPREMANJE OPĆE BUNE
Porast feudalnih i ratnih daća te pad glavnog tereta obrane zemlje na kmetove u Hrvatskom zagorju glavni su uzroci najpoznatije seljačke bune u sjevernoj Hrvatskoj. Pedesetih godina XVI. st. započele su izbijati mnogobrojne lokalne bune. U neuspjesima tih buna rađala se kod seljaka svijest o potrebi da se borba treba voditi na širem planu, da se stvarni uspjesi u borbi za poboljšanje seljačkog položaja mogu postići samo zajedničkom akcijom kmetova sa svih vlastelinstava. Svijest o potrebi zajedničke borbe svih kmetova proširila se čak i preko tadašnjih pokrajinskih i političkih granica...
SADRŽAJ
Uvod ..........................1
1. Pripremanje opće bune..................2
2. Program i vojni planovi pobunjenih seljaka...........3
3. Vodstvo Seljačke bune...................5
4. Tok Seljačke bune....................6
5. Ugušivanje seljačke bune..................9
Zaključak........................10
Literatura
Velika hrvatsko-slovenska seljačka buna 1573. planula je prije gotovo četiri stotine godina. Seljačka buna trajala je svega dvanaest dana, ali je ipak ostavila neizbrisiv trag u prošlosti naših naroda. Ona je po svom značenju najvažniji ustanak potlačenih i obespravljenih narodnih masa u Hrvatskoj i Sloveniji u doba feudalizma.
Značenje se te bune odgleda prije svega u programu koji su seljaci željeli ostvariti svojom borbom. Sačuvani podaci o tom programu svjedoče da je i u dalekom šesnaestom stoljeću među hrvatskim kmetovima sazrela ideja o potrebi pravednijeg uređenja društva. Vrhunac klasne svijesti pobunjenih seljaka predstavljala je njihova namjera da stvore narodnu državu, u kojoj neće biti feudalnog izrabljivanja. Upravo je zbog toga seljačka buna svijetla stranica u razvitku društvene i političke svijesti naših naroda...
PRIPREMANJE OPĆE BUNE
Porast feudalnih i ratnih daća te pad glavnog tereta obrane zemlje na kmetove u Hrvatskom zagorju glavni su uzroci najpoznatije seljačke bune u sjevernoj Hrvatskoj. Pedesetih godina XVI. st. započele su izbijati mnogobrojne lokalne bune. U neuspjesima tih buna rađala se kod seljaka svijest o potrebi da se borba treba voditi na širem planu, da se stvarni uspjesi u borbi za poboljšanje seljačkog položaja mogu postići samo zajedničkom akcijom kmetova sa svih vlastelinstava. Svijest o potrebi zajedničke borbe svih kmetova proširila se čak i preko tadašnjih pokrajinskih i političkih granica...
SADRŽAJ
Uvod ..........................1
1. Pripremanje opće bune..................2
2. Program i vojni planovi pobunjenih seljaka...........3
3. Vodstvo Seljačke bune...................5
4. Tok Seljačke bune....................6
5. Ugušivanje seljačke bune..................9
Zaključak........................10
Literatura