18-02-2011, 12:26 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Rastko, sin Stefana Nemanje, velikog župana srpskog, rođen je 1169. godine. Kao mladić je žudeo za duhovnim životom, zbog čega je odbegao na svetu Goru gde se zamonašio i dobio ime Sava. Posle nekoliko godina i njegov otac se odrekao prestola i zamonašio na svetoj Gori dobivši pritom ime Simeon. Zajedno su osnovali manastir Hilandar.
U to vreme srpska crkva nije bila samostalna već je bila podređena ohridskoj arhiepiskopiji i imala je samo tri eparhije u kojima su vladike bili Grci. Sava odlazi u Nikeju i od vizantijskog cara Teodora Laskarisa traži autokefalnost srpske crkve. U decembru 1219. raška episkopija postaje arhiepiskopija, a Sava prvi srpski arhiepiskop.
Posle drugog poklonjenja svetim mestima i grobu Isusa Hrista u Jerusalimu, sveti Sava dolazi u Trnovo(Bugarska) pomažući pravoslavnim Bugarima da obnove svoju patrijaršiju. U Trnovu je i preminuo 12. januara 1236 godine. Nakon godinu dana, njegov naslednik arhiepiskop Arsenije Sremac i srpski kralj Vladislav preneli su njegove mošti u Srbiju, u manastir Mileševa.
Prisustvo Savinih moštiju u Srbiji imalo je crkveno-religiozni i politički značaj, naročito u doba turskog ropstva. Nad njegovim moštima su krunisani kraljevi, one su okupljale sve južnoslovenske narode, a posebno pravoslavne Srbe. Na njegov grob su dolazili i muslimani i rimokatolici. . .
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Istorija gradnje Hrama svetog Save 5
1.1.1 Nastanak ideje o izgradnji Hrama svetog Save 5
1.1.2 Konkurs za izgradnju Hrama 5
1.1.3 Početak gradnje Hrama 5
1.1.4 Prekid radova 6
1.1.5 Nastavak gradnje 6
1.2 Arhitektura Hrama Sv. Save 6
1.2.1 Hram u prostoru 6
1.2.2 Dimenzije i arhitektonske karakteristike Hrama 7
1.2.3 Fasada 8
1.2.4 Vrata 8
1.2.5 Kupola 9
1.2.6 Krstovi na Hramu svetog Save 10
1.2.7 Zvona Hrama 11
1.3 Kripta Hrama 12
1.3.1 Kameni reljefi u Hramu 12
1.3.2 Mozaici i živopis 13
1.4 Vračarski plato 14
1.4.1 Parohijski dom 14
1.5 Pripovetka "Vračar" Svetlane Velmar – Janković 15
1.5.1 Antagonizam dokumentarnosti i kolektivnog sećanja 16
1.6 Vračar – breg svetlosti 18
ZAKLJUČAK 21
LITERATURA 22
Rastko, sin Stefana Nemanje, velikog župana srpskog, rođen je 1169. godine. Kao mladić je žudeo za duhovnim životom, zbog čega je odbegao na svetu Goru gde se zamonašio i dobio ime Sava. Posle nekoliko godina i njegov otac se odrekao prestola i zamonašio na svetoj Gori dobivši pritom ime Simeon. Zajedno su osnovali manastir Hilandar.
U to vreme srpska crkva nije bila samostalna već je bila podređena ohridskoj arhiepiskopiji i imala je samo tri eparhije u kojima su vladike bili Grci. Sava odlazi u Nikeju i od vizantijskog cara Teodora Laskarisa traži autokefalnost srpske crkve. U decembru 1219. raška episkopija postaje arhiepiskopija, a Sava prvi srpski arhiepiskop.
Posle drugog poklonjenja svetim mestima i grobu Isusa Hrista u Jerusalimu, sveti Sava dolazi u Trnovo(Bugarska) pomažući pravoslavnim Bugarima da obnove svoju patrijaršiju. U Trnovu je i preminuo 12. januara 1236 godine. Nakon godinu dana, njegov naslednik arhiepiskop Arsenije Sremac i srpski kralj Vladislav preneli su njegove mošti u Srbiju, u manastir Mileševa.
Prisustvo Savinih moštiju u Srbiji imalo je crkveno-religiozni i politički značaj, naročito u doba turskog ropstva. Nad njegovim moštima su krunisani kraljevi, one su okupljale sve južnoslovenske narode, a posebno pravoslavne Srbe. Na njegov grob su dolazili i muslimani i rimokatolici. . .
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Istorija gradnje Hrama svetog Save 5
1.1.1 Nastanak ideje o izgradnji Hrama svetog Save 5
1.1.2 Konkurs za izgradnju Hrama 5
1.1.3 Početak gradnje Hrama 5
1.1.4 Prekid radova 6
1.1.5 Nastavak gradnje 6
1.2 Arhitektura Hrama Sv. Save 6
1.2.1 Hram u prostoru 6
1.2.2 Dimenzije i arhitektonske karakteristike Hrama 7
1.2.3 Fasada 8
1.2.4 Vrata 8
1.2.5 Kupola 9
1.2.6 Krstovi na Hramu svetog Save 10
1.2.7 Zvona Hrama 11
1.3 Kripta Hrama 12
1.3.1 Kameni reljefi u Hramu 12
1.3.2 Mozaici i živopis 13
1.4 Vračarski plato 14
1.4.1 Parohijski dom 14
1.5 Pripovetka "Vračar" Svetlane Velmar – Janković 15
1.5.1 Antagonizam dokumentarnosti i kolektivnog sećanja 16
1.6 Vračar – breg svetlosti 18
ZAKLJUČAK 21
LITERATURA 22