11-02-2011, 04:28 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Krajem šezdesetih godina prošlog veka, uporedo s pobunom protiv društva koje legitimira razdvajanje proizvodne i vanproizvodne sfere, dolazi do strukturne promene u dominantnom obliku privredne proizvodnje. Hijerarhijski sklop manualnog rada i birokratiziovanog upravljanja sve više zamenjuju oblici rada zasnovanog na kreativnom organizovanju proizvodnje.
Postindustrijska i uslužna ekonomija sve više zamenjuju industrijsku ekonomiju, upošljavajući pritom znanje i kreativnost – upravo one snage koje su prethodno bile izdvojene iz sfere proizvodnje. . .
USLUŽNA EKONOMIJA
Uslužni sektor se vezuje za stvaranje novih radnih mesta, odnosno zasniva se na pronalaženju načina kako da se apsorbuje višak radne snage koji proizilazi iz poljoprivrede, rudarstva i industrije. Jedan od najvećih izazova svih nacionalhih ekonomija je rešavanje problema zaposlenosti. Danas, usluge su prisutne u svim proizvodima ekonomije, zbog čega se sve češće govori o ’’uslužnoj ekonomiji’’.
Uslužne aktivnosti predstavljaju akcije koje se tiču lica, stvari ili informacija. Sve navedene stavke zahtevaju postizanje odnosa razmene sa krajnjim korisnikom usluge.
Uslužni procesi se sastoje od dve vrste aktivnosti:
1. OPERATIVNIH – koji su definisani u koracima koji su neophodni da bi se usluga isporučila potrošaču
2. USLUŽNIH AKTIVNOSTI POTROŠAČA – lične interakcije koje nastaju između potrošača I davaoca usluge tokom procesa isporuke usluge.
Najznačajnije karakteristike uslužnih aktivnosti su: ...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 USLUŽNA EKONOMIJA 4
2 ULOGA USLUGA U NACIONALNIM EKONOMIJAMA 5
3 UČEŠĆE USLUGA U STVARANJU DRUŠTVENOG PROIZVODA 5
4 DEFINISANJE USLUGA 6
5 KOMPONENTE USLUGE I USLUŽNI PAKET 6
6 OPŠTE KARAKTERISTIKE USLUGA 7
7 RAZLIKE IZMEĐU ROBA I USLUGA 8
8 KLASIFIKACIJA USLUGA 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12
Krajem šezdesetih godina prošlog veka, uporedo s pobunom protiv društva koje legitimira razdvajanje proizvodne i vanproizvodne sfere, dolazi do strukturne promene u dominantnom obliku privredne proizvodnje. Hijerarhijski sklop manualnog rada i birokratiziovanog upravljanja sve više zamenjuju oblici rada zasnovanog na kreativnom organizovanju proizvodnje.
Postindustrijska i uslužna ekonomija sve više zamenjuju industrijsku ekonomiju, upošljavajući pritom znanje i kreativnost – upravo one snage koje su prethodno bile izdvojene iz sfere proizvodnje. . .
USLUŽNA EKONOMIJA
Uslužni sektor se vezuje za stvaranje novih radnih mesta, odnosno zasniva se na pronalaženju načina kako da se apsorbuje višak radne snage koji proizilazi iz poljoprivrede, rudarstva i industrije. Jedan od najvećih izazova svih nacionalhih ekonomija je rešavanje problema zaposlenosti. Danas, usluge su prisutne u svim proizvodima ekonomije, zbog čega se sve češće govori o ’’uslužnoj ekonomiji’’.
Uslužne aktivnosti predstavljaju akcije koje se tiču lica, stvari ili informacija. Sve navedene stavke zahtevaju postizanje odnosa razmene sa krajnjim korisnikom usluge.
Uslužni procesi se sastoje od dve vrste aktivnosti:
1. OPERATIVNIH – koji su definisani u koracima koji su neophodni da bi se usluga isporučila potrošaču
2. USLUŽNIH AKTIVNOSTI POTROŠAČA – lične interakcije koje nastaju između potrošača I davaoca usluge tokom procesa isporuke usluge.
Najznačajnije karakteristike uslužnih aktivnosti su: ...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 USLUŽNA EKONOMIJA 4
2 ULOGA USLUGA U NACIONALNIM EKONOMIJAMA 5
3 UČEŠĆE USLUGA U STVARANJU DRUŠTVENOG PROIZVODA 5
4 DEFINISANJE USLUGA 6
5 KOMPONENTE USLUGE I USLUŽNI PAKET 6
6 OPŠTE KARAKTERISTIKE USLUGA 7
7 RAZLIKE IZMEĐU ROBA I USLUGA 8
8 KLASIFIKACIJA USLUGA 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12