10-02-2011, 04:16 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Razvoj urbanih sistema u Europi bio je dugotrajan i složen. Kolijevka urbanog razvoja bila je antička Grčka, a urbana kultura postupno se iz toga žarišta prenosila prema sjeverozapadu, a prenosili su je najprije Rimljani. U srednjem vijeku, s tehničkim inovacijama u materijalnoj proizvodnji i u prometu, pojavljuju se nova žarišta urbanog razvoja. Ona se tada nalaze u srednjoj i zapadnoj Europi. To je posebno došlo do izražaja od 16. st., nakon velikih geografskih otkrića i kolonijalnih osvajanja, kada Atlantik preuzima ulogu ”središnjega” mora. U 19. st. na tom prostoru dolazi do urbane eksplozije uvjetovane industrijskom revolucijom. Tako se žarište urbanog razvoja u razdoblju dugom više od tri tisuće godina s jugoistoka premjestilo na sjeverozapad Europe.
URBANI SISTEMI ZAPADNE EUROPE
S propašću Rimskog Carstva urbani sistemi počeli su nazadovati, a gradovi propadati. U srednjem vijeku nastaje novo, kršćansko, feudalno, agrarno društvo, u kojemu se mijenja položaj grada. Grad više nije u središtu društvenog života i organizacije, već na periferiji. Rani srednji vijek bio je u svakom pogledu mračno doba u urbanom razvoju Europe. Od 8.-10. st. odlučujuću ulogu u zapadnoj Europi imaju germanski narodi. Vrijeme od 11.-14. st. je vrijeme procvata srednjovjekovne urbanizacije i civilizacije. Prostorna struktura srednjovjekovnog grada je složena. Zamak je bio jezgra razvoja mnogih srednjovjekovnih gradova, središte političke vlasti određenoga kraja i kulturno središte. Od vjerskih institucija najvažnija je katedrala, te se posebno isticala svojom funkcijom, veličinom i položajem. Zamak i katedrala bili su najznačajniji elementi u prostornoj strukturi grada. U planski građenim, kolonizacijskim gradovima nastale su pravilne pravokutne mreže ulica i blokovi, a spontani je razvoj uvjetovao postanak nepravilnijih struktura. Ulice srednjovjekovnog grada bile su uske i često nepravilne, namijenjene pješacima, a ne kolnom prometu...
Razvoj urbanih sistema u Europi bio je dugotrajan i složen. Kolijevka urbanog razvoja bila je antička Grčka, a urbana kultura postupno se iz toga žarišta prenosila prema sjeverozapadu, a prenosili su je najprije Rimljani. U srednjem vijeku, s tehničkim inovacijama u materijalnoj proizvodnji i u prometu, pojavljuju se nova žarišta urbanog razvoja. Ona se tada nalaze u srednjoj i zapadnoj Europi. To je posebno došlo do izražaja od 16. st., nakon velikih geografskih otkrića i kolonijalnih osvajanja, kada Atlantik preuzima ulogu ”središnjega” mora. U 19. st. na tom prostoru dolazi do urbane eksplozije uvjetovane industrijskom revolucijom. Tako se žarište urbanog razvoja u razdoblju dugom više od tri tisuće godina s jugoistoka premjestilo na sjeverozapad Europe.
URBANI SISTEMI ZAPADNE EUROPE
S propašću Rimskog Carstva urbani sistemi počeli su nazadovati, a gradovi propadati. U srednjem vijeku nastaje novo, kršćansko, feudalno, agrarno društvo, u kojemu se mijenja položaj grada. Grad više nije u središtu društvenog života i organizacije, već na periferiji. Rani srednji vijek bio je u svakom pogledu mračno doba u urbanom razvoju Europe. Od 8.-10. st. odlučujuću ulogu u zapadnoj Europi imaju germanski narodi. Vrijeme od 11.-14. st. je vrijeme procvata srednjovjekovne urbanizacije i civilizacije. Prostorna struktura srednjovjekovnog grada je složena. Zamak je bio jezgra razvoja mnogih srednjovjekovnih gradova, središte političke vlasti određenoga kraja i kulturno središte. Od vjerskih institucija najvažnija je katedrala, te se posebno isticala svojom funkcijom, veličinom i položajem. Zamak i katedrala bili su najznačajniji elementi u prostornoj strukturi grada. U planski građenim, kolonizacijskim gradovima nastale su pravilne pravokutne mreže ulica i blokovi, a spontani je razvoj uvjetovao postanak nepravilnijih struktura. Ulice srednjovjekovnog grada bile su uske i često nepravilne, namijenjene pješacima, a ne kolnom prometu...