10-02-2011, 04:03 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Evropski kontinent je vekovima bio mesto na kome su se preplitale razne kulture, jezici i narodi...Upravo zbog toga, danas imamo nejednako razvijenu Evropu, podeljenu na evropski istok i evropski zapad. Da bi se pomirile razlike ova dva glavna dela, osnovna je težnja da svi Evropljani žive u zajedničkoj i ekonomski razvijenoj Evropi, punoj tolerancije i razumevanja.
Ideja Evropskog ujedinjenja potiče još od perioda Drugog svetskog rata. Po završetku prvog svetskog rata, osnivač panevropskog pokreta, Austrijanac Kalergi, je predložio 1923. godine formiranje Sjedinjenih Evropskih Država, po ugledu na stvaranje i uspešno funkcionisanje SAD-a. Francuski ministar spoljnih poslova Aristide Briand je 1929. godine zajedno sa nemačkim ministrom Gustavom Stresmanom, na zasedanju skupštine Lige naroda u Ženevi, predložio stvaranje EU, čime se predviđa bliža saradnja evropskih država, ali uz njihov suverenitet. Međutim, bilo je potrebno da Evropa još jednom bude na ivici ekonomske propasti da bi ideje o ujedinjenju oživele.
Ipak, od stvaranja Zajednice za ugalj i čelik 1952. godine i potpisivanja Rimskog ugovora 1957. godine, kojim je stvorena Evropska ekonomska zajednica, proces integracije u zemljama Zapadne Evrope se stalno širio i jačao. U početku je bilo obuhvaćeno šest zemalja, da bi u 2004. godini ova zajednica, koja od 1. januara 1995. godine nosi naziv Evropska unija, obuhvatila 25 zemalja članica. U 2006. godini Evropskoj uniji su se priključile i Bugarska i Rumunija. . .
Nastanak Evropske investicione banke
Za razliku od ranijeg perioda kada se uglavnom trgovalo rezultatima proizvodnje, u savremenim uslovima raste važnost međunarodnog prometa faktora proizvodnje, što dovodi do naglog porasta značaja međunarodnog finansiranja. Iz tog razloga, stvoren je veći broj međunarodnih i regionalnih institucija koja se bave problemima međunarodnih plaćanja i finansiranja koje su dale značajan doprinos širenju poslova međunarodnog finansiranja među kojima je i Evropska investiciona banka.
Evropska investiciona banka osnovana je Rimskim ugovorom iz 1957. godine, istovremeno sa Evropskom ekonomskom zajednicom, i predstavlja međunarodnu finansijsku instituciju čiji vlasnici su zemlje članice Evropske unije, koje su uložile u kapital Banke oko 164 milijarde €. Kao akcionari Banke, zemlje članice imaju predstavnike u glavnim nezavisnim tijelima nadležnim za donošenje odluka u EIB – Odboru guvernera i Odboru direktora. Sjedište banke je u Luksemburgu. Od 1963. godine Banka odobrava zajmove i pridruženim zemljama Afrike, Pacifika i Kariba, zemljama Mediterana, a u novije vreme i zemljama Centralne Evrope...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Nastanak Evropske investicione banke 4
1.2 Misija EIB 5
1.3 Osnovni cilj rada EIB 5
1.4 Konkretni ciljevi rada EIB 7
1.4.1 EIB i zaštita okoline 7
1.4.2 “Inicijative za inovaciju 2010” 9
1.5 Uloga EIB 9
1.6 Funkcionisanje i struktura EIB 9
1.7 Delokrug i način rada EIB-a 11
1.8 Saradnja EIB sa drugim institucijama 12
1.9 Ulaganja u Srbiju 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16
Evropski kontinent je vekovima bio mesto na kome su se preplitale razne kulture, jezici i narodi...Upravo zbog toga, danas imamo nejednako razvijenu Evropu, podeljenu na evropski istok i evropski zapad. Da bi se pomirile razlike ova dva glavna dela, osnovna je težnja da svi Evropljani žive u zajedničkoj i ekonomski razvijenoj Evropi, punoj tolerancije i razumevanja.
Ideja Evropskog ujedinjenja potiče još od perioda Drugog svetskog rata. Po završetku prvog svetskog rata, osnivač panevropskog pokreta, Austrijanac Kalergi, je predložio 1923. godine formiranje Sjedinjenih Evropskih Država, po ugledu na stvaranje i uspešno funkcionisanje SAD-a. Francuski ministar spoljnih poslova Aristide Briand je 1929. godine zajedno sa nemačkim ministrom Gustavom Stresmanom, na zasedanju skupštine Lige naroda u Ženevi, predložio stvaranje EU, čime se predviđa bliža saradnja evropskih država, ali uz njihov suverenitet. Međutim, bilo je potrebno da Evropa još jednom bude na ivici ekonomske propasti da bi ideje o ujedinjenju oživele.
Ipak, od stvaranja Zajednice za ugalj i čelik 1952. godine i potpisivanja Rimskog ugovora 1957. godine, kojim je stvorena Evropska ekonomska zajednica, proces integracije u zemljama Zapadne Evrope se stalno širio i jačao. U početku je bilo obuhvaćeno šest zemalja, da bi u 2004. godini ova zajednica, koja od 1. januara 1995. godine nosi naziv Evropska unija, obuhvatila 25 zemalja članica. U 2006. godini Evropskoj uniji su se priključile i Bugarska i Rumunija. . .
Nastanak Evropske investicione banke
Za razliku od ranijeg perioda kada se uglavnom trgovalo rezultatima proizvodnje, u savremenim uslovima raste važnost međunarodnog prometa faktora proizvodnje, što dovodi do naglog porasta značaja međunarodnog finansiranja. Iz tog razloga, stvoren je veći broj međunarodnih i regionalnih institucija koja se bave problemima međunarodnih plaćanja i finansiranja koje su dale značajan doprinos širenju poslova međunarodnog finansiranja među kojima je i Evropska investiciona banka.
Evropska investiciona banka osnovana je Rimskim ugovorom iz 1957. godine, istovremeno sa Evropskom ekonomskom zajednicom, i predstavlja međunarodnu finansijsku instituciju čiji vlasnici su zemlje članice Evropske unije, koje su uložile u kapital Banke oko 164 milijarde €. Kao akcionari Banke, zemlje članice imaju predstavnike u glavnim nezavisnim tijelima nadležnim za donošenje odluka u EIB – Odboru guvernera i Odboru direktora. Sjedište banke je u Luksemburgu. Od 1963. godine Banka odobrava zajmove i pridruženim zemljama Afrike, Pacifika i Kariba, zemljama Mediterana, a u novije vreme i zemljama Centralne Evrope...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Nastanak Evropske investicione banke 4
1.2 Misija EIB 5
1.3 Osnovni cilj rada EIB 5
1.4 Konkretni ciljevi rada EIB 7
1.4.1 EIB i zaštita okoline 7
1.4.2 “Inicijative za inovaciju 2010” 9
1.5 Uloga EIB 9
1.6 Funkcionisanje i struktura EIB 9
1.7 Delokrug i način rada EIB-a 11
1.8 Saradnja EIB sa drugim institucijama 12
1.9 Ulaganja u Srbiju 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16