10-02-2011, 03:39 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Uloga države u ekonomiji
Liberalistički koncept imao je restriktivan stav prema učešću države u tokovima reprodukcije kako u odnosu na regulativne funkcije, tako i u pogledu operativnog angažmana. Kako tržišni mehanizam predstavlja dovoljan okvir za organizovanje i usmeravanje tokova privređivanja, ekonomska uloga države svodi se na to da bude u funkciji ovog “prirodnog poretka”. U toj funkciji su pravne pretpostavke za pune ekonomske slobode kao što su: efikasna zaštita privatne svojine, pravno regulisanje opštih uslova za promet, sloboda ugovaranja, svojevrsna garancija države za poslovne aranžmane, prinudno izvršenje ugovornih obaveza itd.
U pogledu ekonomskih funkcija u užem smislu, uloga države odnosi se na antimonopolsko zakonodavstvo i stabilnost novca.
Što se tiče finansijskih aktivnosti države, treba istaći da su javni izdaci, odnosno funkcije države bili strogo ograničeni na 3 sektora:
1. Unutrašnja i vanjska sigurnost;
2. Pravni poredak;
3. Finansiranje javnih objekata i aktivnosti za koje privatni kapital nije bio zainteresiran (prvenstveno privredna infrastruktura). . .
Ekonomsko-političke mere koje sprovodi država u ekonomiji
Koncept liberalne ekonomske politike u prvi plan stavlja instrumente i mere fiskalne i monetarno-kreditne politike. U domenu fiskalne politike, to je pretpostavljalo prvenstveno sledeće:
1. nizak poreski pritisak, kako bi veća kupovna moć pojedinaca značila i produktivno angažovanje društvenog proizvoda;
2. pojednostavljena struktura oporezivanja, u kojoj se neposredni porezi (na dohodak i na imovinu) zasnivaju isključivo na proporcionalnim poreskim stopama radi osiguranja neutralnosti u odnosu na zakone tržišta;
3. budžetska ravnoteža, kao zlatno pravilo, obzirom da i deficit i suficit znače odstupanje od osnovnih postulata finansijske i ukupne aktivnosti države (neutralnost i cikličnost), uz jedini izuzetak u slučaju rata.
U domenu monetarne politike, karakteristične su sledeće mere i instrumenti:...
Sadržaj :
1 UVOD 3
1.1 Uloga države u ekonomiji 3
1.2 Ekonomsko-političke mere koje sprovodi država u ekonomiji 4
1.3 Uloga države u sprovođenju mera kreditno-monetarne politike 4
1.4 Održavanje spoljne likvidnosti 5
1.5 Monetarno-kreditna politika protiv recesije, nezaposlenosti i inflacije tražnje 6
1.6 Fiskalna politika protiv recesije, nezaposlenosti i inflacije tražnje 9
1.7 Poreska politika 9
1.7.1 Dejstvo povećanja poreza na nivo nacionalnog dohotka i zaposlenost 9
1.7.2 Dejstvo smanjenja poreza na nivo nacionalnog dohotka i zaposlenost 9
1.8 Budžetska politika 10
1.9 Budžetska ravnoteža 11
1.10 Budžetski ciklus 11
1.11 Antidepresivna i antiinflaciona fiskalna politika 12
1.11.1 Antidepresiona, odnosno ekspanziona fiskalna politika 13
1.11.2 Antiinflaciona, odnosno kontrakciona fiskalna politika 14
1.12 Budžetski deficit i budžetski suficit 14
1.13 Devalvacija i depresijacija 15
2 ZAKLJUČAK 17
3 LITERATURA 17
Uloga države u ekonomiji
Liberalistički koncept imao je restriktivan stav prema učešću države u tokovima reprodukcije kako u odnosu na regulativne funkcije, tako i u pogledu operativnog angažmana. Kako tržišni mehanizam predstavlja dovoljan okvir za organizovanje i usmeravanje tokova privređivanja, ekonomska uloga države svodi se na to da bude u funkciji ovog “prirodnog poretka”. U toj funkciji su pravne pretpostavke za pune ekonomske slobode kao što su: efikasna zaštita privatne svojine, pravno regulisanje opštih uslova za promet, sloboda ugovaranja, svojevrsna garancija države za poslovne aranžmane, prinudno izvršenje ugovornih obaveza itd.
U pogledu ekonomskih funkcija u užem smislu, uloga države odnosi se na antimonopolsko zakonodavstvo i stabilnost novca.
Što se tiče finansijskih aktivnosti države, treba istaći da su javni izdaci, odnosno funkcije države bili strogo ograničeni na 3 sektora:
1. Unutrašnja i vanjska sigurnost;
2. Pravni poredak;
3. Finansiranje javnih objekata i aktivnosti za koje privatni kapital nije bio zainteresiran (prvenstveno privredna infrastruktura). . .
Ekonomsko-političke mere koje sprovodi država u ekonomiji
Koncept liberalne ekonomske politike u prvi plan stavlja instrumente i mere fiskalne i monetarno-kreditne politike. U domenu fiskalne politike, to je pretpostavljalo prvenstveno sledeće:
1. nizak poreski pritisak, kako bi veća kupovna moć pojedinaca značila i produktivno angažovanje društvenog proizvoda;
2. pojednostavljena struktura oporezivanja, u kojoj se neposredni porezi (na dohodak i na imovinu) zasnivaju isključivo na proporcionalnim poreskim stopama radi osiguranja neutralnosti u odnosu na zakone tržišta;
3. budžetska ravnoteža, kao zlatno pravilo, obzirom da i deficit i suficit znače odstupanje od osnovnih postulata finansijske i ukupne aktivnosti države (neutralnost i cikličnost), uz jedini izuzetak u slučaju rata.
U domenu monetarne politike, karakteristične su sledeće mere i instrumenti:...
Sadržaj :
1 UVOD 3
1.1 Uloga države u ekonomiji 3
1.2 Ekonomsko-političke mere koje sprovodi država u ekonomiji 4
1.3 Uloga države u sprovođenju mera kreditno-monetarne politike 4
1.4 Održavanje spoljne likvidnosti 5
1.5 Monetarno-kreditna politika protiv recesije, nezaposlenosti i inflacije tražnje 6
1.6 Fiskalna politika protiv recesije, nezaposlenosti i inflacije tražnje 9
1.7 Poreska politika 9
1.7.1 Dejstvo povećanja poreza na nivo nacionalnog dohotka i zaposlenost 9
1.7.2 Dejstvo smanjenja poreza na nivo nacionalnog dohotka i zaposlenost 9
1.8 Budžetska politika 10
1.9 Budžetska ravnoteža 11
1.10 Budžetski ciklus 11
1.11 Antidepresivna i antiinflaciona fiskalna politika 12
1.11.1 Antidepresiona, odnosno ekspanziona fiskalna politika 13
1.11.2 Antiinflaciona, odnosno kontrakciona fiskalna politika 14
1.12 Budžetski deficit i budžetski suficit 14
1.13 Devalvacija i depresijacija 15
2 ZAKLJUČAK 17
3 LITERATURA 17