Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Uloga „sive ekonomije“ u postsocijalističkoj transformaciji društva
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


SIVA EKONOMIJA – UZROCI I POSLEDICE


Za razumevanje svakodnevice u Srbiji početkom 90-ih od posebnog je značaja uočiti razorenost bezličnih institucija društava i to ne samo „države“ kao centralne institucije kojom se učvršćuje društvo kao „društvo“, već to važi i za ostale institucije. Svakodnevica ogromne većine drastično osiromašenih ljudi čini se kao teško preživljavanje, u ime kojeg se prestaje misliti o tome šta je „dopušteno“, i šta je „legitimno“. Pojava izrazito visoke nezaposlenosti koja je bila izražena u Srbiji tokom 90-ih godina, i specifična društvenoekonomska i politička situacija „usmeravala“ je ljude da se snalaze na „sivom“ tržištu. Mada je stara pojava, siva ekonomija postaje predmet sistematičnijih ispitivanja tek od doba energetske krize 70-ih godina.O pojmu sive ekonomije ima više različitih mišljenja. Najjednostavnija definicija je ona koja kaže da je siva ekonomija obavljanje ekonomske aktivnosti mimo pravnih propisa iz čega proizilazi da bi celokupna ekonomska aktivnost mogla biti podeljena na: aktivnosti koje su u skladu sa pravnim normama i sivu ekonomiju. Siva ekonomija je aktivnost koja putem nepostojanih pravnih normi i poslovanja van legalnih tokova, ima za cilj izbegavanje propisanih fiskalnih i drugih obaveza prema državi. Težište sociološke analize pomereno je u pravcu ispitivanja jedne od osnovnih funkcija sive ekonomije početkom 90-ih godina – funkcije preživljavanja znatnog dela populacije – u sklopu strukturnih promena društva unutar kojih je posebno izražen proces dualizacije privrednih tokova. Aktivnost sive ekonomije predstavlja sastavni deo regularne privrede, čak i u onim posebnim situacijama kad se naizgled obavljaju mimo ili protiv zakona. Njihovi novčani tokovi ulivaju se u regularne monetarne tokove unutar ekonomije, čak i u slučaju pažljivo skrivenih „crnih aktivnosti“, kao što je šverc oružjem i drogom. Uobičajeno je da „rad na crno“ u sivoj ekonomiji uključuje sve aktivnosti radi sticanja određenih ličnih prihoda, koje su u osnovi legalne, s tim da se te aktivnosti zvanično ne registruju i time ti prihodi ostaju neoporezovani. „Ovde je problem priroda pojave, njena gipkost, što joj omogućuje da se vešto izmiče istraživačkim instrumentima, kao što se spretno uklanja i pred poreskim vlastima“. Problem nastaje pri utvrđivanju aktivnosti sive ekonomije u onom segmentu nacionalne privrede koji karakteriše naturalno privređivanje. Još veće teškoće iskrsavaju kad se obim i udeo sive ekonomije ispituje sa aspekta tržišta rada. Isti akteri se mogu pojavljivati i u regularnoj i u neregularnoj oblasti, a pored toga veoma je teško precizno utvrditi i izmeriti raznovrsne vidove skrivene ekonomije (neprijavljene proizvodne jedinice, neprijavljeni radnici, samozaposleni koji ne prijavljuju dohodak...)...

SADRŽAJ:


1. Siva ekonomija – uzroci i posledice______________str. 2
2. Učesnici i učinci sive ekonomije_________________str. 4
3. Pozitivna strana sive ekonomije_________________str. 5
4. Mere suzbijanja sive ekonomije_________________str. 5
5. Literatura___________________________________str. 7
Referentni URL