08-01-2010, 05:09 PM
Download the original attachment
POLAGANJE DIFERENCIJALNOG ISPITA
IZ PREDMETA PRINCIPI MENADŽMENTA
NASTAVNIK NA PREDMETU:
dr Slađana Čabrilo, docent
Kabinet: 36, II sprat
Konsultacije: Četvrtak, 10-12h
Tel:021 4893639
E-mail [email protected],
[email protected]
NAČIN POLAGANJA I OCENJIVANJA:
Student može položiti diferencijalni ispit iz predmeta Principi menadžmenta na sledeći način:
* izradom seminarskog rada moguće je ostvariti najvišu ocenu 7,
* ukoliko student želi da iz predmeta Principi menadžmenta ostvari veću ocenu od 7, neophodno je da nakon predatog seminarskog rada usmeno polaže ispit.
Komunikacija sa profesorom moguća je u svim fazama izrade seminarskog rada.
UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA
Seminarski rad je stručni rad koji podrazumeva naučno- istraživačku obradu izabrane teme iz nastavnog programa (silabusa) predmeta. Svrha seminarskog rada je u proširivanju i produbljivanju teorijskih i praktičnih znanja iz određene oblasti, razvijanju sposobnosti korišćenja različitih izvora podataka, kao i usavršavanju veštine pisanja. Nužno je da svaki seminarski rad, po svojoj metodologiji, sadržini, obuhvatu i obliku, zadovolji kriterijume, odnosno opšta metodološka pravila naučnog i stručnog pisanja. Student je dužan da na celovit, sistematičan i konzistentan način obradi odabranu temu, korektno interpretira naučne i stručne stavove i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju iz domena savremenog menadžmenta.
Seminarski radovi iz nastavnog predmeta Principi menadžmenta su praktičnog karaktera, čija obrada podrazumeva i teorijski i empirijski pristup (istraživanje). Student je dužan da izabere jednu organizaciju i prema datoj Strukturi obradi relevantne teme iz predmeta Principi menadžmenta koristeći metodologiju studije slučaja (case study).
Obim rada. Iako obim seminarskog rada zavisi od same teme, poželjno je da rad ne premašuje 15 strana A4 formata kucanog teksta, normalnog proreda i standardne veličine slova (1.800 znakova na svakoj strani, odnosno oko 30 redova sa po 60 slovnih mesta). Rad ne bi trebalo da bude kraći od 10 strana. U ovaj standard ne ulazi sadržaj rada, popis korišćene literature, ilustrativni primeri, zakonski akti ili neki drugi dodaci.
Napomena: Korišćenje tuđih seminarskih radova, prepisivanje i/ili prepričavanje njihove sadržine nije dopušteno i predstavlja povredu sistema kvaliteta definisanog opštim aktima Fakulteta. Pre nego što počnete da pišete seminarski rad, informišite se o plagijatorstvu! Važno je da na adekvatan način prikazujete ideje i rezultate istraživanja drugih autora – svojim rečima i uz pravilno korišćenje referenci i/ili citata.
STRUKTURA SEMINARSKOG RADA
Seminarski rad treba da sadrži sledeće delove:
Naslovna strana treba da sadrži sledeće osnovne podatke: naziv institucije - univerziteta odnosno fakulteta (Fakultet za uslužni biznis, Univerzitet Educons), nastavni predmet (Principi menadžmenta), napomenu Diferencijalni ispit, naslov seminarskog rada, ime i zvanje predmetnog nastavnika, ime kandidata i broj dosijea, kao i mesto i datum izrade seminarskog rada. Navedeni podaci se pišu ovim redom odozgo nadole.
Sadržaj u kojem se navode naslovi osnovnih delova rada, odnosno podnaslovi sa naznačenim stranicama na kojima se ti delovi seminarskog rada nalaze. Ukoliko se u radu koriste grafikoni i tabele, posebno se navodi popis tabela i grafikona sa naznačenim stranicama na kojima se nalaze u tekstu. Po pravilu, ovaj deo seminarskog rada se sastavlja tek na kraju, kada je finalni tekst sačinjen i kada student ima u uvid u celinu teksta.
Poglavlja koja okvirno treba da imaju sledeću strukturu i sadržaj:
1. Istorijat i lična karta preduzeća X
U okviru ovog poglavlja neophodno je dati osnovne podatke i karakteristike odabrane organizacije (kada je osnovana, vlasnička forma organizacije, veza menadžmenta i vlasništva, definisanje biznisa - koje su osnovne poslovne aktivnosti, gde se obavljaju poslovne aktivnosti, broj zaposlenih, definisanje inputa, outputa, tržišta, opšte karakteristike okruženja – opšteg, neposrednog i internog, analiza pozicije organizacije u okruženju – neizvesnosti, rizika, šansi i pretnji u datom biznisu, analiza potrošača, dobavljača i konkurencije).
2. Proces planiranja i odlučivanja u organizaciji X
U okviru ovog poglavlja neophodno je izvršiti analizu procesa planiranja i odlučivanja u odabranoj organizaciji. Analiza procesa planiranja u odabranoj organizaciji treba da obuhvati analizu strategijskog planiranja – vizija, misija, dugoročni i srednjoročni ciljevi, politike i strategije, ocenu strategijskog planiranja i alternativna poboljšanja, analizu operativnog planiranja – kratkoročni ciljevi, zadaci, ocenu operativnog planiranja i alternativna poboljšanja, analizu funkcionalnog planiranja, itd.). Analiza procesa odlučivanja u posmatranoj organizaciji treba da obuhvati analizu pristupa donošenju odluka, kako permanentnih- politike, pravila i procedure, tako i jednokratnih – programi, projekti, planovi, budžeti, kao i analizu modela po kojem lideri i menadžeri u organizaciji donose odluke.
3. Proces organizovanja u organizaciji X
U okviru ovog poglavlja neophodno je analizirati projektovanje poslova, podelu rada i specijalizaciju u posmatranoj organizaciji, njenu organizacionu strukturu, nivoe i tipove menadžera, organizacioni dizajn, koordinaciju - centralizacija/decentralizacija, analizu autoriteta, odgovornosti i ovlašćenja, analizu delegiranja ovlašćenja, analizu organizacione kulture i ponašanja, kao i potrebe za promenama i vrstama promena u organizovanju posmatrane organizacije
4. Proces vođenja u organizaciji X
U okviru ovog poglavlja neophodno je analizirati liderstvo i upravljanje ljudskim resursima u organizaciji. Analizom je potrebno obuhvatiti stilove liderstva, ponašanje lidera, rad u grupama i timovima (vrste grupa i timova), motivaciju i strukture i način komuniciranja u posmatranoj organizaciji.
5. Kontrola u organizaciji X
U okviru ovog poglavlja neophodno je analizirati procese kontrole u odabranoj organizaciji kroz analizu vrsta i tehnika kontrole, kao i analizu korišćenja informacionih tehnologija u procesu kontrole.
6. Zaključak
Zaključak sadrži osnovne stavove autora o pojedinim relevantnim temama vezanim za odabranu organizaciju, a koji proizilaze iz samog rada. Zaključak predstavlja kratko napisana (na jednom mestu) i sistematizovana osnovna saznanja o predmetu seminarskog rada do kojih se došlo tokom sprovedenog istraživanja. U okviru zaključka neophodno je izneti osnovne zaključke o poslovnim performansama (efektivnosti i efikasnosti) posmatrane organizacije, ocenu efektivnosti i efikasnosti svake faze menadžment procesa u posmatranoj organizaciji, stavove koji proizilaze iz sagledavanja društvene odgovornosti i poslovne etike posmatrane organizacije, kao i mogućnosti daljeg razvoja organizacije u uslovima globalizacije i internacionalizacije. Takođe, u okviru zaključka moguće je sagledati primenu savremenih menadžment koncepata (restrukturiranje, downsizing, poslovni inženjering, organizacija koja uči, menadžment totalnog kvaliteta).
7. Literatura
Uz tekst rada prilaže se i spisak korišćene literature – bibliografija. Ovaj popis sadrži sva publikovana dela koja je student koristio za svoj rad. Za svako delo potrebno je navesti sve elemente za njegovu identifikaciju na način na koji se to čini kada se u napomeni navode potpuni podaci o delu, sa izuzetkom broja strane: prezime i ime autora (ili prezime i početno slovo imena), naziv dela, izdavač, mesto izdavanja i godina izdavanja.
Napomene, parafraziranje i navođenje literature. Uopšteno, napomene su sastavni i veoma važan deo svakog seminarskog rada. Po svom značaju i mestu u samom radu, napomene mogu biti: bibliografske (sadrže navode izvora iz kojih su korišćene ideje i činjenice i mogu biti provere uvidom u korišćeni izvor), eksplicitne (pružaju dopunska objašnjenja o nekoj ideji, stavu ili činjenici iznetoj u radu) i upućujuće (upućuju na neki drugi izvor literature koji obrađuje istu ili sličnu temu). Premalo napomena upućuje na to da rad nije dovoljno dobro dokumentovan, a pojedini (tuđi) stavovi, ideje i sl., nisu potvrđeni navođenjem izvornih tekstova. Na drugoj strani, previše napomena opterećuje rad i odvlači pažnju od glavne ideje koja je predmet istraživanja – prava mera zahteva iskustvo i posvećenost izradi ovakvog rada. Napomene se, po pravilu, nalaze na dnu svake stranice - tzv. fus-note.
Tuđi stavovi u seminarskom radu mogu biti navedeni: parafraziranjem (prepričavanjem) i/ili doslovnim reprodukovanjem (citiranjem). Uobičajeno je da se tuđa misao doslovno reprodukuje (citira) ako je od ključne važnosti, kratka, efektna i na specifičan način potvrđuje, odnosno ilustruje konkretan segment istraživanja. Treba biti umeren u korišćenju citata; oni ne treba da budu predugi i uvek se navode iz primarnog izvora.
Navođenje korišćene literature je nužno, ali je zabranjeno njeno prepisivanje bez navođenja izvora. Prepisivanje tuđih reči ili ideja bez navođenja imena autora predstavlja plagijat koji čak, pod određenim okolnostima, predstavlja i krivično delo. U seminarskom radu ne bi trebalo da bude više od 10% citata u odnosu na ukupan tekst. Izuzeci su, naravno, dozvoljeni ukoliko su opravdani.
TEHNIČKA UPUTSTVA
Prilikom pisanja seminarskog rada, neophodno je pridržavati se sledećih tehničkih uputstava:
Naslovna strana
Svi podaci koje sadrži naslovna stranica već su pomenuti u Uputstvu. U tehničkom smislu, ove podatke navesti na sledeći način:
Na vrhu stranice u sredini: naziv univerziteta i fakulteta – 14 pt, bold
Na sredini strane: naslov (tema) seminarskog rada – 16 pt, bold
Ispod naslova seminarskog rada: seminarski rad (Diferencijalni ispit)– 14 pt
U donjem levom uglu: ime i prezime predmetnog nastavnika, sa zvanjem – 12 pt,
U donjem desnom uglu: ime i prezime studenta (autora seminarskog rada), kao i broj dosijea – 12 pt.
U sredini donjeg reda: mesto i godina izrade seminarskog rada – 12 pt
Format teksta:
Koristiti papir formata A4 (210x 297 mm), margine sve po 2.5 cm, prored 1, font Times New Roman 12. Rad mora biti štampan i povezan ali ne i ukoričen. Poravnanje teksta s obe strane (justify). Sve stranice treba da budu numerisane, izuzev naslovne strane. Naslove poglavlja (heading 1) treba napisati slovima veličine 14 tačaka, podebljano (bold). Podnaslove (heading 2) su veličine 14 tačaka.
Citiranje
Prilikom citiranja pojedinih definicija, podela, podataka, tabela, slika ili delova teksta obavezno je navesti izvor u fusnoti. Korišćenje fusnota znači navođenje citiranog izvora na dnu stranice teksta. Koristiti opciju Insert - Reference - Footnote u kompjuteru. Fusnote 10 pt, normal, navode se ispod teksta na odgovarajućoj strani i označavaju se od broja 1 do n.
Neophodno je poštovati sledeći redosled navođenja podataka:
Za udžbenike i monografska dela – prezime i ime autora (ili prezime i početno slovo imena), naziv dela, izdavač, mesto izdanja, godina izdanja, broj citirane strane.
Za enciklopedije – prezime i ime autora, naziv odrednice, mesto izdanja, godina izdanja, ime redaktora, broj citirane strane,
Za radove objavljene u časopisima – prezime i ime autora, naziv članka, godina izdanja, broj časopisa i godina objavljivanja časopisa, broj citirane strane.
Za propise objavljene u službenim glasilima – broj citiranog člana zakona, odnosno drugog pravnog akta, naziv službenog glasila, broj i godina objavljivanja službenog glasila,
Za tekstove sa Interneta – naziv citiranog teksta, adresa stranice, datum pristupa stranici.
Kada je u napomeni potrebno uputiti čitaoca na isto ili različito mesto u delu koje je već citirano, koriste se posebne latinske skraćenice:
Za navođenje istog mesta iz istog rada u dve ili više uzastopnih napomena – ibid. (od lat. ibidem – na istom mestu),
Za navođenje drugog mesta iz istog rada u dve ili više uzastopnih napomena – ibid. i broj strane,
Za navođenje istog mesta iz istog rada u nekoj od sledećih napomena (kad napomena nije u kontinuitetu) – ime autora i oznaka loc.cit. (od latinski: locus citatum – na navedenom mestu)
Za slike, tabele i grafikone, procedura je sledeća:
Navodi se broj slike (tabele, grafikona) a zatim i naziv slike ili tabele – u istom redu,
Navođenje izvora ispod slika i tabela - navodi se ceo izvor: prezime, prvo slovo imena, (godina izdanja), naziv dela, mesto izdanja: izdavač, broj strane na kojoj se u izvoru slika ili tabela nalazi. Koristi se font Times New Roman, 10 pt.
Navođenje korišćene literature – bibliografija
Koristiti isti font, 12 pt.
Napomena: Pre nego što seminarski rad bude predat, neophodno je rukopis rada savesno i pažljivo pročitati, otkloniti sve sadržinske, jezičke i pravopisne nedostatke.U pogledu konačne revizije i kvaliteta rada, poželjno je da između radne verzije teksta i njegove konačne forme postoji vremenska distanca, kako bi autor rada objektivni i kritički sagledao celinu i otklonio eventualne nedostatke. Pažnju treba posebno posvetiti kompoziciji rada, argumentaciji, objašnjenjima i sl.
Pregled osnovne i pomoćne literature
Osnovna literatura
1. Dejan D. Erić, Uvod u menadžment, Čigoja štampa, Beograd, 2000.
Dopunska literatura
1. Stephen P. Robbins & Mery Coulter, Menadžment, 8. izdanje, Data Status, Beograd, 2005.
2. Džejms A.F. Stoner, R. Edvard Friman i Daniel R. Gilbert, Jr., Menadžment, Želnid, Beograd, 2002.
3. Richard L. Daft, Management, fifth edition, The Dryden Press, Harcourt College Publishers, 2000.
Predmetni nastavnik
dr Slađana R. Čabrilo, docent
POLAGANJE DIFERENCIJALNOG ISPITA
IZ PREDMETA PRINCIPI MENADŽMENTA
NASTAVNIK NA PREDMETU:
dr Slađana Čabrilo, docent
Kabinet: 36, II sprat
Konsultacije: Četvrtak, 10-12h
Tel:021 4893639
E-mail [email protected],
[email protected]
NAČIN POLAGANJA I OCENJIVANJA:
Student može položiti diferencijalni ispit iz predmeta Principi menadžmenta na sledeći način:
* izradom seminarskog rada moguće je ostvariti najvišu ocenu 7,
* ukoliko student želi da iz predmeta Principi menadžmenta ostvari veću ocenu od 7, neophodno je da nakon predatog seminarskog rada usmeno polaže ispit.
Komunikacija sa profesorom moguća je u svim fazama izrade seminarskog rada.
UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA
Seminarski rad je stručni rad koji podrazumeva naučno- istraživačku obradu izabrane teme iz nastavnog programa (silabusa) predmeta. Svrha seminarskog rada je u proširivanju i produbljivanju teorijskih i praktičnih znanja iz određene oblasti, razvijanju sposobnosti korišćenja različitih izvora podataka, kao i usavršavanju veštine pisanja. Nužno je da svaki seminarski rad, po svojoj metodologiji, sadržini, obuhvatu i obliku, zadovolji kriterijume, odnosno opšta metodološka pravila naučnog i stručnog pisanja. Student je dužan da na celovit, sistematičan i konzistentan način obradi odabranu temu, korektno interpretira naučne i stručne stavove i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju iz domena savremenog menadžmenta.
Seminarski radovi iz nastavnog predmeta Principi menadžmenta su praktičnog karaktera, čija obrada podrazumeva i teorijski i empirijski pristup (istraživanje). Student je dužan da izabere jednu organizaciju i prema datoj Strukturi obradi relevantne teme iz predmeta Principi menadžmenta koristeći metodologiju studije slučaja (case study).
Obim rada. Iako obim seminarskog rada zavisi od same teme, poželjno je da rad ne premašuje 15 strana A4 formata kucanog teksta, normalnog proreda i standardne veličine slova (1.800 znakova na svakoj strani, odnosno oko 30 redova sa po 60 slovnih mesta). Rad ne bi trebalo da bude kraći od 10 strana. U ovaj standard ne ulazi sadržaj rada, popis korišćene literature, ilustrativni primeri, zakonski akti ili neki drugi dodaci.
Napomena: Korišćenje tuđih seminarskih radova, prepisivanje i/ili prepričavanje njihove sadržine nije dopušteno i predstavlja povredu sistema kvaliteta definisanog opštim aktima Fakulteta. Pre nego što počnete da pišete seminarski rad, informišite se o plagijatorstvu! Važno je da na adekvatan način prikazujete ideje i rezultate istraživanja drugih autora – svojim rečima i uz pravilno korišćenje referenci i/ili citata.
STRUKTURA SEMINARSKOG RADA
Seminarski rad treba da sadrži sledeće delove:
Naslovna strana treba da sadrži sledeće osnovne podatke: naziv institucije - univerziteta odnosno fakulteta (Fakultet za uslužni biznis, Univerzitet Educons), nastavni predmet (Principi menadžmenta), napomenu Diferencijalni ispit, naslov seminarskog rada, ime i zvanje predmetnog nastavnika, ime kandidata i broj dosijea, kao i mesto i datum izrade seminarskog rada. Navedeni podaci se pišu ovim redom odozgo nadole.
Sadržaj u kojem se navode naslovi osnovnih delova rada, odnosno podnaslovi sa naznačenim stranicama na kojima se ti delovi seminarskog rada nalaze. Ukoliko se u radu koriste grafikoni i tabele, posebno se navodi popis tabela i grafikona sa naznačenim stranicama na kojima se nalaze u tekstu. Po pravilu, ovaj deo seminarskog rada se sastavlja tek na kraju, kada je finalni tekst sačinjen i kada student ima u uvid u celinu teksta.
Poglavlja koja okvirno treba da imaju sledeću strukturu i sadržaj:
1. Istorijat i lična karta preduzeća X
U okviru ovog poglavlja neophodno je dati osnovne podatke i karakteristike odabrane organizacije (kada je osnovana, vlasnička forma organizacije, veza menadžmenta i vlasništva, definisanje biznisa - koje su osnovne poslovne aktivnosti, gde se obavljaju poslovne aktivnosti, broj zaposlenih, definisanje inputa, outputa, tržišta, opšte karakteristike okruženja – opšteg, neposrednog i internog, analiza pozicije organizacije u okruženju – neizvesnosti, rizika, šansi i pretnji u datom biznisu, analiza potrošača, dobavljača i konkurencije).
2. Proces planiranja i odlučivanja u organizaciji X
U okviru ovog poglavlja neophodno je izvršiti analizu procesa planiranja i odlučivanja u odabranoj organizaciji. Analiza procesa planiranja u odabranoj organizaciji treba da obuhvati analizu strategijskog planiranja – vizija, misija, dugoročni i srednjoročni ciljevi, politike i strategije, ocenu strategijskog planiranja i alternativna poboljšanja, analizu operativnog planiranja – kratkoročni ciljevi, zadaci, ocenu operativnog planiranja i alternativna poboljšanja, analizu funkcionalnog planiranja, itd.). Analiza procesa odlučivanja u posmatranoj organizaciji treba da obuhvati analizu pristupa donošenju odluka, kako permanentnih- politike, pravila i procedure, tako i jednokratnih – programi, projekti, planovi, budžeti, kao i analizu modela po kojem lideri i menadžeri u organizaciji donose odluke.
3. Proces organizovanja u organizaciji X
U okviru ovog poglavlja neophodno je analizirati projektovanje poslova, podelu rada i specijalizaciju u posmatranoj organizaciji, njenu organizacionu strukturu, nivoe i tipove menadžera, organizacioni dizajn, koordinaciju - centralizacija/decentralizacija, analizu autoriteta, odgovornosti i ovlašćenja, analizu delegiranja ovlašćenja, analizu organizacione kulture i ponašanja, kao i potrebe za promenama i vrstama promena u organizovanju posmatrane organizacije
4. Proces vođenja u organizaciji X
U okviru ovog poglavlja neophodno je analizirati liderstvo i upravljanje ljudskim resursima u organizaciji. Analizom je potrebno obuhvatiti stilove liderstva, ponašanje lidera, rad u grupama i timovima (vrste grupa i timova), motivaciju i strukture i način komuniciranja u posmatranoj organizaciji.
5. Kontrola u organizaciji X
U okviru ovog poglavlja neophodno je analizirati procese kontrole u odabranoj organizaciji kroz analizu vrsta i tehnika kontrole, kao i analizu korišćenja informacionih tehnologija u procesu kontrole.
6. Zaključak
Zaključak sadrži osnovne stavove autora o pojedinim relevantnim temama vezanim za odabranu organizaciju, a koji proizilaze iz samog rada. Zaključak predstavlja kratko napisana (na jednom mestu) i sistematizovana osnovna saznanja o predmetu seminarskog rada do kojih se došlo tokom sprovedenog istraživanja. U okviru zaključka neophodno je izneti osnovne zaključke o poslovnim performansama (efektivnosti i efikasnosti) posmatrane organizacije, ocenu efektivnosti i efikasnosti svake faze menadžment procesa u posmatranoj organizaciji, stavove koji proizilaze iz sagledavanja društvene odgovornosti i poslovne etike posmatrane organizacije, kao i mogućnosti daljeg razvoja organizacije u uslovima globalizacije i internacionalizacije. Takođe, u okviru zaključka moguće je sagledati primenu savremenih menadžment koncepata (restrukturiranje, downsizing, poslovni inženjering, organizacija koja uči, menadžment totalnog kvaliteta).
7. Literatura
Uz tekst rada prilaže se i spisak korišćene literature – bibliografija. Ovaj popis sadrži sva publikovana dela koja je student koristio za svoj rad. Za svako delo potrebno je navesti sve elemente za njegovu identifikaciju na način na koji se to čini kada se u napomeni navode potpuni podaci o delu, sa izuzetkom broja strane: prezime i ime autora (ili prezime i početno slovo imena), naziv dela, izdavač, mesto izdavanja i godina izdavanja.
Napomene, parafraziranje i navođenje literature. Uopšteno, napomene su sastavni i veoma važan deo svakog seminarskog rada. Po svom značaju i mestu u samom radu, napomene mogu biti: bibliografske (sadrže navode izvora iz kojih su korišćene ideje i činjenice i mogu biti provere uvidom u korišćeni izvor), eksplicitne (pružaju dopunska objašnjenja o nekoj ideji, stavu ili činjenici iznetoj u radu) i upućujuće (upućuju na neki drugi izvor literature koji obrađuje istu ili sličnu temu). Premalo napomena upućuje na to da rad nije dovoljno dobro dokumentovan, a pojedini (tuđi) stavovi, ideje i sl., nisu potvrđeni navođenjem izvornih tekstova. Na drugoj strani, previše napomena opterećuje rad i odvlači pažnju od glavne ideje koja je predmet istraživanja – prava mera zahteva iskustvo i posvećenost izradi ovakvog rada. Napomene se, po pravilu, nalaze na dnu svake stranice - tzv. fus-note.
Tuđi stavovi u seminarskom radu mogu biti navedeni: parafraziranjem (prepričavanjem) i/ili doslovnim reprodukovanjem (citiranjem). Uobičajeno je da se tuđa misao doslovno reprodukuje (citira) ako je od ključne važnosti, kratka, efektna i na specifičan način potvrđuje, odnosno ilustruje konkretan segment istraživanja. Treba biti umeren u korišćenju citata; oni ne treba da budu predugi i uvek se navode iz primarnog izvora.
Navođenje korišćene literature je nužno, ali je zabranjeno njeno prepisivanje bez navođenja izvora. Prepisivanje tuđih reči ili ideja bez navođenja imena autora predstavlja plagijat koji čak, pod određenim okolnostima, predstavlja i krivično delo. U seminarskom radu ne bi trebalo da bude više od 10% citata u odnosu na ukupan tekst. Izuzeci su, naravno, dozvoljeni ukoliko su opravdani.
TEHNIČKA UPUTSTVA
Prilikom pisanja seminarskog rada, neophodno je pridržavati se sledećih tehničkih uputstava:
Naslovna strana
Svi podaci koje sadrži naslovna stranica već su pomenuti u Uputstvu. U tehničkom smislu, ove podatke navesti na sledeći način:
Na vrhu stranice u sredini: naziv univerziteta i fakulteta – 14 pt, bold
Na sredini strane: naslov (tema) seminarskog rada – 16 pt, bold
Ispod naslova seminarskog rada: seminarski rad (Diferencijalni ispit)– 14 pt
U donjem levom uglu: ime i prezime predmetnog nastavnika, sa zvanjem – 12 pt,
U donjem desnom uglu: ime i prezime studenta (autora seminarskog rada), kao i broj dosijea – 12 pt.
U sredini donjeg reda: mesto i godina izrade seminarskog rada – 12 pt
Format teksta:
Koristiti papir formata A4 (210x 297 mm), margine sve po 2.5 cm, prored 1, font Times New Roman 12. Rad mora biti štampan i povezan ali ne i ukoričen. Poravnanje teksta s obe strane (justify). Sve stranice treba da budu numerisane, izuzev naslovne strane. Naslove poglavlja (heading 1) treba napisati slovima veličine 14 tačaka, podebljano (bold). Podnaslove (heading 2) su veličine 14 tačaka.
Citiranje
Prilikom citiranja pojedinih definicija, podela, podataka, tabela, slika ili delova teksta obavezno je navesti izvor u fusnoti. Korišćenje fusnota znači navođenje citiranog izvora na dnu stranice teksta. Koristiti opciju Insert - Reference - Footnote u kompjuteru. Fusnote 10 pt, normal, navode se ispod teksta na odgovarajućoj strani i označavaju se od broja 1 do n.
Neophodno je poštovati sledeći redosled navođenja podataka:
Za udžbenike i monografska dela – prezime i ime autora (ili prezime i početno slovo imena), naziv dela, izdavač, mesto izdanja, godina izdanja, broj citirane strane.
Za enciklopedije – prezime i ime autora, naziv odrednice, mesto izdanja, godina izdanja, ime redaktora, broj citirane strane,
Za radove objavljene u časopisima – prezime i ime autora, naziv članka, godina izdanja, broj časopisa i godina objavljivanja časopisa, broj citirane strane.
Za propise objavljene u službenim glasilima – broj citiranog člana zakona, odnosno drugog pravnog akta, naziv službenog glasila, broj i godina objavljivanja službenog glasila,
Za tekstove sa Interneta – naziv citiranog teksta, adresa stranice, datum pristupa stranici.
Kada je u napomeni potrebno uputiti čitaoca na isto ili različito mesto u delu koje je već citirano, koriste se posebne latinske skraćenice:
Za navođenje istog mesta iz istog rada u dve ili više uzastopnih napomena – ibid. (od lat. ibidem – na istom mestu),
Za navođenje drugog mesta iz istog rada u dve ili više uzastopnih napomena – ibid. i broj strane,
Za navođenje istog mesta iz istog rada u nekoj od sledećih napomena (kad napomena nije u kontinuitetu) – ime autora i oznaka loc.cit. (od latinski: locus citatum – na navedenom mestu)
Za slike, tabele i grafikone, procedura je sledeća:
Navodi se broj slike (tabele, grafikona) a zatim i naziv slike ili tabele – u istom redu,
Navođenje izvora ispod slika i tabela - navodi se ceo izvor: prezime, prvo slovo imena, (godina izdanja), naziv dela, mesto izdanja: izdavač, broj strane na kojoj se u izvoru slika ili tabela nalazi. Koristi se font Times New Roman, 10 pt.
Navođenje korišćene literature – bibliografija
Koristiti isti font, 12 pt.
Napomena: Pre nego što seminarski rad bude predat, neophodno je rukopis rada savesno i pažljivo pročitati, otkloniti sve sadržinske, jezičke i pravopisne nedostatke.U pogledu konačne revizije i kvaliteta rada, poželjno je da između radne verzije teksta i njegove konačne forme postoji vremenska distanca, kako bi autor rada objektivni i kritički sagledao celinu i otklonio eventualne nedostatke. Pažnju treba posebno posvetiti kompoziciji rada, argumentaciji, objašnjenjima i sl.
Pregled osnovne i pomoćne literature
Osnovna literatura
1. Dejan D. Erić, Uvod u menadžment, Čigoja štampa, Beograd, 2000.
Dopunska literatura
1. Stephen P. Robbins & Mery Coulter, Menadžment, 8. izdanje, Data Status, Beograd, 2005.
2. Džejms A.F. Stoner, R. Edvard Friman i Daniel R. Gilbert, Jr., Menadžment, Želnid, Beograd, 2002.
3. Richard L. Daft, Management, fifth edition, The Dryden Press, Harcourt College Publishers, 2000.
Predmetni nastavnik
dr Slađana R. Čabrilo, docent