10-02-2011, 02:19 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Tijekom posljednjih godina financijske i bankarske krize bile su više puta "na programu" u brojnim zemljama Latinske Amerike, jednom u Aziji, jednom u Rusiji, i sada su konačno u Americi. Pojavni oblici i povodi krize mijenjali su se svaki put, kao dizajn odjeće na pariškim modnim pistama. Jedan aspekt njihove suštine bio je i ostao naizmenjen. Svaki put, bez izuzetka, glavni motiv je bila i ostala neograničena pohlepa (greed), želja da se zarade milijunske provizije i želja globalnih ulagača da osiguraju viši profiti na ogromna slobodna sredstva koja se danas mjere u trilionima dolara. Svaki put je u krizu vodio pritisak da se poduzimaju sve rizičnija ali i unosnija ulaganja, da se ide dalje i dublje, do krajnjih granica pravnog i regulativnog okvira. Svaki put se na pojavu novih investicijskih mogućnosti (u inozemstvu i kod kuće) reagiralo pohlepno, prebrzo i prejako . I svaki put su ozbiljno podbacile nadzorne, kontrolne i regulatorne funkcije, bilo zato što su bile slabe, neizgrađene i nepovezane, ili zato što im tekuća ekonomska ideologija na vlasti nije omogućila da djeluju.
Današnji svijet potrešen je velikom ekonomskom krizom koja se ogleda u svim segmentima današnjeg društva. Svjetska ekonomska kriza koja danas potresa sve zemlje i ekonomije tih zemalja znamo kako, gdje i kada je nastala i zašto, ali ne znamo kad će se ona i sa kakvim posljedicama završiti po naše društvo. Svjetska financijska kriza je zahvatila veći broj zemalja i njihove financijske sustave izazivajući pad likvidnosti i paniku na tržištima. Mnoge financijske institucije pretrpjele su velike gubitke ili su proglašavale bankrot uslijed velikih dugovanja. Hrvatska i naš financijski sustav bio je pošteđen od ovih razornih utjecaja krize. Koje su to bile "sretne okolnosti" po našu domovinu?...
Svjetska financijska kriza
Postoji mnogo teorija koje analiziraju što su razlozi koji su doveli do globalne financijske krize, ali sigurno je da se u središtu svih teorija nalaze investitori, čija je neupućenost i nepromišljenost uveliko pridonijela njenom nastanku.
Privučeni velikim zaradama, ti isti investitori su, bez elementarnog poznavanja onoga u što se upuštaju, krenuli su da investiraju u proizvode o kojima ništa nisu znali, ili su znali vrlo malo. Nepoznavanje elementarnih stvari sa sobom je pridonijelo manjku upravljanja rizikom u investicijskom procesu. S druge strane, nagli razvoj velikog broja financijskih inovacija na tržištima kredita, te ulazak cijelog financijskog sektora u još složenije oblike sekjuritizacije je dovelo tržište u stanje u kome su kapaciteti za rješavanje problema postali nedovoljni. Prema nekim podacima, tržište financijskih derivata je u jednom trenutku naraslo na iznos od 600 triliona dolara. Narastajući opseg, kao i stalno usložnjavanje sekjuritizacije, tijela za financijsku superviziju i rejting, agencije su dočekale nespremno. Zaista je teško objasniti činjenicu da su banke s AAA rejtingom postajale banke s B rejtingom, što jasno pokazuje da su i najveće agencije za kreditni rejting bile prevarene lažnom veličinom balona, sazdanog od financijskih derivata . . .
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Svjetska financijska kriza 4
1.2 Odjeci svjetske ekonomske krize na Hrvatsku 7
1.2.1 Globalni trendovi koji prate finacijsku krizu današnjice 8
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12
Tijekom posljednjih godina financijske i bankarske krize bile su više puta "na programu" u brojnim zemljama Latinske Amerike, jednom u Aziji, jednom u Rusiji, i sada su konačno u Americi. Pojavni oblici i povodi krize mijenjali su se svaki put, kao dizajn odjeće na pariškim modnim pistama. Jedan aspekt njihove suštine bio je i ostao naizmenjen. Svaki put, bez izuzetka, glavni motiv je bila i ostala neograničena pohlepa (greed), želja da se zarade milijunske provizije i želja globalnih ulagača da osiguraju viši profiti na ogromna slobodna sredstva koja se danas mjere u trilionima dolara. Svaki put je u krizu vodio pritisak da se poduzimaju sve rizičnija ali i unosnija ulaganja, da se ide dalje i dublje, do krajnjih granica pravnog i regulativnog okvira. Svaki put se na pojavu novih investicijskih mogućnosti (u inozemstvu i kod kuće) reagiralo pohlepno, prebrzo i prejako . I svaki put su ozbiljno podbacile nadzorne, kontrolne i regulatorne funkcije, bilo zato što su bile slabe, neizgrađene i nepovezane, ili zato što im tekuća ekonomska ideologija na vlasti nije omogućila da djeluju.
Današnji svijet potrešen je velikom ekonomskom krizom koja se ogleda u svim segmentima današnjeg društva. Svjetska ekonomska kriza koja danas potresa sve zemlje i ekonomije tih zemalja znamo kako, gdje i kada je nastala i zašto, ali ne znamo kad će se ona i sa kakvim posljedicama završiti po naše društvo. Svjetska financijska kriza je zahvatila veći broj zemalja i njihove financijske sustave izazivajući pad likvidnosti i paniku na tržištima. Mnoge financijske institucije pretrpjele su velike gubitke ili su proglašavale bankrot uslijed velikih dugovanja. Hrvatska i naš financijski sustav bio je pošteđen od ovih razornih utjecaja krize. Koje su to bile "sretne okolnosti" po našu domovinu?...
Svjetska financijska kriza
Postoji mnogo teorija koje analiziraju što su razlozi koji su doveli do globalne financijske krize, ali sigurno je da se u središtu svih teorija nalaze investitori, čija je neupućenost i nepromišljenost uveliko pridonijela njenom nastanku.
Privučeni velikim zaradama, ti isti investitori su, bez elementarnog poznavanja onoga u što se upuštaju, krenuli su da investiraju u proizvode o kojima ništa nisu znali, ili su znali vrlo malo. Nepoznavanje elementarnih stvari sa sobom je pridonijelo manjku upravljanja rizikom u investicijskom procesu. S druge strane, nagli razvoj velikog broja financijskih inovacija na tržištima kredita, te ulazak cijelog financijskog sektora u još složenije oblike sekjuritizacije je dovelo tržište u stanje u kome su kapaciteti za rješavanje problema postali nedovoljni. Prema nekim podacima, tržište financijskih derivata je u jednom trenutku naraslo na iznos od 600 triliona dolara. Narastajući opseg, kao i stalno usložnjavanje sekjuritizacije, tijela za financijsku superviziju i rejting, agencije su dočekale nespremno. Zaista je teško objasniti činjenicu da su banke s AAA rejtingom postajale banke s B rejtingom, što jasno pokazuje da su i najveće agencije za kreditni rejting bile prevarene lažnom veličinom balona, sazdanog od financijskih derivata . . .
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Svjetska financijska kriza 4
1.2 Odjeci svjetske ekonomske krize na Hrvatsku 7
1.2.1 Globalni trendovi koji prate finacijsku krizu današnjice 8
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12