03-02-2011, 04:38 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kriminalistika je nauka koja proučava, pronalazi i usavršava naučne i na praktičnom iskustvu zasnovane metode i sredstva, koja su najpogodnija da se otkrije i razjasni krivično delo, otkrije i privede krivičnoj sankciji učinilac, obezbede i fiksiraju svi dokazi radi utvrđivanja (objektivne) istine, kao i da se spreči izvršenje budućih planiranih i neplaniranih krivičnih dela. Kratko rečeno, to je nauka o tehnici, taktici i metodici operativnih, istražnih i drugih sudskih radnika, kao i o sprečavanju kriminaliteta...
POJAM KRIMINALISTIKE
Kriminalistika istražuje celokupnu represivnu i preventivnu delatnost, koja ima za cilj suzbijanje kriminaliteta, a obavljaju je službe javne i državne bezbednosti i krivično pravosuđe.
Preventivna kriminalistika ima istovremeno samostalni i pomoćni karak- ter. Ona usavršava postojeće i pronalazi nove metode i sredstva kriminalističke prevencije (npr. najrazličitije vidove sprečavanja falsifikata novca, pasoša, tehničkog obezbeđenja od provalne krađe, vrsti klopki itd.). Pomoćni karakter ima ukoliko kriminalnoj i socijalnoj politici ukazuje na moguće profilaktične mere.
Treba ipak priznati da je preventivna kriminalistika još uvek negde na početku svog razvoja, dok je represivna kriminalistika, snažno razvijena, daleko isprednjačila, što se, neminovno, mora ispoljiti i u ovom delu.
Represivna kriminalistika je najuže povezana sa naukom krivičnog postupka: ona proučava delatnost svih učesnika krivičnog postupka i u svim njegovim fazama. Neophodno je da se kriminalistika permanentno i široko primenjuje i u glavnom postupku, a ne samo u pretkrivičnom postupku i istrazi. Sudsko veće je primorano pri izvođenju i oceni dokaza da ispita metode i srcdstva, koje je upotrebio istražni sudija prilikom njihovog pribavljanja i oformljenja...
SADRŽAJ
1 UVOD - 1 -
2 POJAM KRIMINALISTIKE - 2 -
2.1 Krininalistička tehnika - 3 -
2.2 Kriminalistička taktika - 3 -
2.3 Kriminalistička metodika - 5 -
3 KRIMINALISTIČKE TEHNIKE SA DRUGIM NAUKAMA - 8 -
3.1 Kriminologija i kriminalistika - 9 -
3.2 Kriminalistička tehnika i daktiloskopija - 10 -
3.3 Kriminalistička tenika i genetika - 11 -
3.4 Kriminalistika i informatika - 11 -
3.5 Kriminalistika i traseologija - 12 -
3.6 Kriminalistička tehnika i balistika - 12 -
3.7 Kriminalistika i teologija - 13 -
3.8 Kriminalistika i letalni ishodi - 14 -
4 KRIMINALISTIKA I KRIVIČNO – PROCESNO PRAVO - 15 -
4.1 Uviđaj, pojam, cilj i predmet - 15 -
4.2 Rekonstrukcija događaja - 16 -
4.3 Vršenje uviđaja - 17 -
4.4 Obezbeđenje dokaza i tragova - 17 -
4.5 Neprocesna ovlašćenja organa unutrašnjih poslova u pretkrivičnom postupku - 18 -
5 ZAKLJUČAK - 20 -
6 LITERATURA - 21 -
Kriminalistika je nauka koja proučava, pronalazi i usavršava naučne i na praktičnom iskustvu zasnovane metode i sredstva, koja su najpogodnija da se otkrije i razjasni krivično delo, otkrije i privede krivičnoj sankciji učinilac, obezbede i fiksiraju svi dokazi radi utvrđivanja (objektivne) istine, kao i da se spreči izvršenje budućih planiranih i neplaniranih krivičnih dela. Kratko rečeno, to je nauka o tehnici, taktici i metodici operativnih, istražnih i drugih sudskih radnika, kao i o sprečavanju kriminaliteta...
POJAM KRIMINALISTIKE
Kriminalistika istražuje celokupnu represivnu i preventivnu delatnost, koja ima za cilj suzbijanje kriminaliteta, a obavljaju je službe javne i državne bezbednosti i krivično pravosuđe.
Preventivna kriminalistika ima istovremeno samostalni i pomoćni karak- ter. Ona usavršava postojeće i pronalazi nove metode i sredstva kriminalističke prevencije (npr. najrazličitije vidove sprečavanja falsifikata novca, pasoša, tehničkog obezbeđenja od provalne krađe, vrsti klopki itd.). Pomoćni karakter ima ukoliko kriminalnoj i socijalnoj politici ukazuje na moguće profilaktične mere.
Treba ipak priznati da je preventivna kriminalistika još uvek negde na početku svog razvoja, dok je represivna kriminalistika, snažno razvijena, daleko isprednjačila, što se, neminovno, mora ispoljiti i u ovom delu.
Represivna kriminalistika je najuže povezana sa naukom krivičnog postupka: ona proučava delatnost svih učesnika krivičnog postupka i u svim njegovim fazama. Neophodno je da se kriminalistika permanentno i široko primenjuje i u glavnom postupku, a ne samo u pretkrivičnom postupku i istrazi. Sudsko veće je primorano pri izvođenju i oceni dokaza da ispita metode i srcdstva, koje je upotrebio istražni sudija prilikom njihovog pribavljanja i oformljenja...
SADRŽAJ
1 UVOD - 1 -
2 POJAM KRIMINALISTIKE - 2 -
2.1 Krininalistička tehnika - 3 -
2.2 Kriminalistička taktika - 3 -
2.3 Kriminalistička metodika - 5 -
3 KRIMINALISTIČKE TEHNIKE SA DRUGIM NAUKAMA - 8 -
3.1 Kriminologija i kriminalistika - 9 -
3.2 Kriminalistička tehnika i daktiloskopija - 10 -
3.3 Kriminalistička tenika i genetika - 11 -
3.4 Kriminalistika i informatika - 11 -
3.5 Kriminalistika i traseologija - 12 -
3.6 Kriminalistička tehnika i balistika - 12 -
3.7 Kriminalistika i teologija - 13 -
3.8 Kriminalistika i letalni ishodi - 14 -
4 KRIMINALISTIKA I KRIVIČNO – PROCESNO PRAVO - 15 -
4.1 Uviđaj, pojam, cilj i predmet - 15 -
4.2 Rekonstrukcija događaja - 16 -
4.3 Vršenje uviđaja - 17 -
4.4 Obezbeđenje dokaza i tragova - 17 -
4.5 Neprocesna ovlašćenja organa unutrašnjih poslova u pretkrivičnom postupku - 18 -
5 ZAKLJUČAK - 20 -
6 LITERATURA - 21 -