03-02-2011, 04:02 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Iskusniji znaju da cijene dionica često skaču ili padaju neovisno o stvarnim poslovnim rezultatima firmi odnosno na temelju spekulacija o preuzimanju, kadrovskim promjenama ili političkim vijestima. Čak i dio brokera i fond menadžera trguje na osnovi takvih (ne)provjerenih vijesti, pa ih ne treba ni posve ignorirati. Upravo suprotno, i na njima se može dobro zaraditi, ako ih se pravilno tumači. Dobro se može zaraditi i na tzv. insajderskim informacijama, pod uvjetom da stvarno raspolažete njima. Iako je njihovo korištenje, odnosno trgovanje na temelju povlaštenih informacija nezakonito i nemoralno, većina je brokera ranih devedesetih sadašnji kapital stekla dijelom i na taj način...
KRIZE SU SVOJSTVENE KAPITALIZMU
Financijske krize su prvi pokazatelj poslovnih, odnosno ekonomskih ciklusa. Poslovni ciklusi su svojstveni kapitalizmu. Financijske krize postoje otkad postoji i suvremeni (papirni) oblik novca.
Financijske krize su zajedničko ime za nekoliko vrsta kriza: dužničku krizu, tečajnu krizu, bankarsku krizu, burzovnu krizu,.itd.
Ako se pojavi u snažnijem intenzitetu, ona se neminovno širi u ostale dijelove financijskog i gospodarskog sustava proizvodeći gospodarsku i socijalnu krizu.
Suvremene financijske krize datiraju još iz sedamnaestog stoljeća (Tulipomanija 1636).
Do sada najpoznatija kriza je ona s kraja dvadesetih i početka tridesetih godina prošlog stoljeća. Od 1970. godine do 2007. godine u svijetu je bilo 127 bankarskih kriza, 208 tečajnih kriza, 63 dužničke krize, 42 dvostruke krize (bankarska + tečajna), i 10 trostrukih kriza (bankarska + tečajna + dužnička). Financijske krize nastaju kada počne brže rasti količina novca i novčanih surogata i izvedenica novca (financijska sredstva) od realne imovine.
Svjetska ekonomija prolazi kroz najtežu financijsku krizu u posljednjih 80 godina. Kriza je najprije zahvatila znatan segment američkoga financijskog sustava – kreditiranje nekretnina, a postupno se širila na bankarski sustav, osiguranje, fondove, burze. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 KRIZE SU SVOJSTVENE KAPITALIZMU 4
1.1 "SAD je uzrok i epicentar krize" 5
1.2 Kriza je ušla u novu fazu 6
2 BERZANSKI KRAH 7
2.1 Slomovi berze kroz istoriju 7
2.2 Najveći berzanski krahovi 7
2.2.1 Berzanski krah iz 1929. godine 7
2.2.2 Berzanski krah iz 1987. godine - Black Monday 8
2.2.3 Dot-com» krah (The NASDAQ Bubble) 9
2.2.4 Krah 11. septembra 10
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
Iskusniji znaju da cijene dionica često skaču ili padaju neovisno o stvarnim poslovnim rezultatima firmi odnosno na temelju spekulacija o preuzimanju, kadrovskim promjenama ili političkim vijestima. Čak i dio brokera i fond menadžera trguje na osnovi takvih (ne)provjerenih vijesti, pa ih ne treba ni posve ignorirati. Upravo suprotno, i na njima se može dobro zaraditi, ako ih se pravilno tumači. Dobro se može zaraditi i na tzv. insajderskim informacijama, pod uvjetom da stvarno raspolažete njima. Iako je njihovo korištenje, odnosno trgovanje na temelju povlaštenih informacija nezakonito i nemoralno, većina je brokera ranih devedesetih sadašnji kapital stekla dijelom i na taj način...
KRIZE SU SVOJSTVENE KAPITALIZMU
Financijske krize su prvi pokazatelj poslovnih, odnosno ekonomskih ciklusa. Poslovni ciklusi su svojstveni kapitalizmu. Financijske krize postoje otkad postoji i suvremeni (papirni) oblik novca.
Financijske krize su zajedničko ime za nekoliko vrsta kriza: dužničku krizu, tečajnu krizu, bankarsku krizu, burzovnu krizu,.itd.
Ako se pojavi u snažnijem intenzitetu, ona se neminovno širi u ostale dijelove financijskog i gospodarskog sustava proizvodeći gospodarsku i socijalnu krizu.
Suvremene financijske krize datiraju još iz sedamnaestog stoljeća (Tulipomanija 1636).
Do sada najpoznatija kriza je ona s kraja dvadesetih i početka tridesetih godina prošlog stoljeća. Od 1970. godine do 2007. godine u svijetu je bilo 127 bankarskih kriza, 208 tečajnih kriza, 63 dužničke krize, 42 dvostruke krize (bankarska + tečajna), i 10 trostrukih kriza (bankarska + tečajna + dužnička). Financijske krize nastaju kada počne brže rasti količina novca i novčanih surogata i izvedenica novca (financijska sredstva) od realne imovine.
Svjetska ekonomija prolazi kroz najtežu financijsku krizu u posljednjih 80 godina. Kriza je najprije zahvatila znatan segment američkoga financijskog sustava – kreditiranje nekretnina, a postupno se širila na bankarski sustav, osiguranje, fondove, burze. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 KRIZE SU SVOJSTVENE KAPITALIZMU 4
1.1 "SAD je uzrok i epicentar krize" 5
1.2 Kriza je ušla u novu fazu 6
2 BERZANSKI KRAH 7
2.1 Slomovi berze kroz istoriju 7
2.2 Najveći berzanski krahovi 7
2.2.1 Berzanski krah iz 1929. godine 7
2.2.2 Berzanski krah iz 1987. godine - Black Monday 8
2.2.3 Dot-com» krah (The NASDAQ Bubble) 9
2.2.4 Krah 11. septembra 10
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13