28-01-2011, 01:43 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Vremenske serije prate društvene pojave a posebno ekonomske koje se tokom vremena više ili manje menjaju. Te vremenske serije predstavljaju nizove podataka o veličini posmatranih pojava u sukcesivnim vremenskim intervalima. Kako se varijacije posmatraju u funkciji vremena to se sa statičkog prelazi na dinamički aspekt posmatranja.
Vremenske serije se posmatraju kao empirijske funkcije koje izražavaju zavistnost pojave od vremena, pa se vreme uzima kao nezavisna promenljiva a veličina pojave čije se kretanje prati kao zavisno promenljiva ili funkcija. Zato originalnim podacima možemo vremenske serije prilagoditi jednom obliku matematičke funkcije koje u konkretnom slučaju izražava zakon razvitka te pojave.
U zavistnosti od cilja istraživanja i prirode pojave faktor vreme može se posmatrati u kraćim ili dužim vremenskim jedinicama i to po godinama, mesecima, nedeljama ili danima a isto tako po tromesečijima ili polugo‐ dištima. Za pojave koje su relativno stabilne i čija se struktura relativno sporo menja (stanovnštvo;rađanje;umiranje i sl.) koriste se godišnji intervali kao vremenske jedinice. Tako se dobija jedna vremenska serija iz koje saznajemo ne samo nivo pojave u pojedinim godinama nego i karakteristične varijacije koje su se dešavale tokom posmatranog niza godina. Za pojave koje su dinamičnije (izvoz,uvoz,cene..) uzimaju se vremenske jedinice kao mesečni, tromesečni intervali.
Da bi se došlo do ispravnih zaključaka o dinamici posmatranih pojava i faktora koji ih opredeljuju, vremenske serije moraju da budu homogene, sastavljene od uporedivih podataka. Znači, da ista pojava koja se posmatra mora da bude definisana i merena na isti način za sve vreme njenog posmatranja...
SADRŽAJ
UVOD 4
1 POJAM PROIZVODNJE 5
2 KONZISTENTNOST RAČUNANJA MESEČNIH INDEKSA OBIMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 6
2.1 Proizvodi i usluge koji ulaze u obračun indeksa 6
2.2 Izvedene varijable neophodne za računanje indeksa 6
2.2.1 Izračunavanje dodane vrednosti na nivou razreda delatnosti 7
2.3 Promet (Turnover) 7
2.4 Vrednost proizvodnje 8
2.5 Medjufazna potrošnja (INTERMEDIATE CONSUMPTION) 9
2.6 Dodatna vrednost (VA) 9
2.6.1 Izračunavanje dodane vrednosti na nivou grupe proizvoda (makro proizvodi) 11
3 ELEMENTI RAČUNANJA INDEKSA 12
3.1 Osnovne karakteristike indeksa 12
3.2 Osnovni oblici indeksa 15
3.3 Bazna godina i promena bazne godine 16
3.4 Faze obrade indeksa obima industrijske proizvodnje 16
4 IZRAČUNAVANJE INDEKSA 19
4.1 Elementarni indeksi makro proizvoda 19
5 STATISTIČKA KONTROLA PROIZVODNOG PROCESA 20
6 INDEKS KOLIČINE 22
6.1.1 Individualni indeksi količine 22
6.1.2 Grupni indeksi količina 23
7 INDEKS CENA 26
7.1 Lasperov indeks cena 26
7.2 Pašeov indeks cena 27
7.3 Fišerov indeks 28
7.4 Maršal – Edžvortov indeks 29
7.5 Indeksi cena i inflacija 31
8 INDEKS TROŠKOVA ŽIVOTA 33
9 VRSTE KAPACITETA I STATISTIČKO OBUHVATANJE KAPACITETA 34
10 PRODUKTIVNOST RADA 37
10.1 Pokazatelji produktivnosti 38
10.2 Princip produktivnosti 39
10.3 Izražavanje produktivnosti 40
10.3.1 Proizvod se izražava fizičkim jedinicama mjere 40
10.3.2 Proizvod se izražava tržišnom cijenom 41
10.3.3 Proizvod se izražava cenom koštanja 41
10.3.4 Proizvod se izražava društveno potrebnim radom 42
10.4 SPROVOĐENJE PRINCIPA PRODUKTIVNOSTI 42
10.4.1 Organizacione mere 43
10.4.2 Mere tehničke racionalizacije i rekonstrukcije 43
10.4.3 Mere društvenog karaktera 43
ZAKLJUČAK 44
LITERATURA 45
Vremenske serije prate društvene pojave a posebno ekonomske koje se tokom vremena više ili manje menjaju. Te vremenske serije predstavljaju nizove podataka o veličini posmatranih pojava u sukcesivnim vremenskim intervalima. Kako se varijacije posmatraju u funkciji vremena to se sa statičkog prelazi na dinamički aspekt posmatranja.
Vremenske serije se posmatraju kao empirijske funkcije koje izražavaju zavistnost pojave od vremena, pa se vreme uzima kao nezavisna promenljiva a veličina pojave čije se kretanje prati kao zavisno promenljiva ili funkcija. Zato originalnim podacima možemo vremenske serije prilagoditi jednom obliku matematičke funkcije koje u konkretnom slučaju izražava zakon razvitka te pojave.
U zavistnosti od cilja istraživanja i prirode pojave faktor vreme može se posmatrati u kraćim ili dužim vremenskim jedinicama i to po godinama, mesecima, nedeljama ili danima a isto tako po tromesečijima ili polugo‐ dištima. Za pojave koje su relativno stabilne i čija se struktura relativno sporo menja (stanovnštvo;rađanje;umiranje i sl.) koriste se godišnji intervali kao vremenske jedinice. Tako se dobija jedna vremenska serija iz koje saznajemo ne samo nivo pojave u pojedinim godinama nego i karakteristične varijacije koje su se dešavale tokom posmatranog niza godina. Za pojave koje su dinamičnije (izvoz,uvoz,cene..) uzimaju se vremenske jedinice kao mesečni, tromesečni intervali.
Da bi se došlo do ispravnih zaključaka o dinamici posmatranih pojava i faktora koji ih opredeljuju, vremenske serije moraju da budu homogene, sastavljene od uporedivih podataka. Znači, da ista pojava koja se posmatra mora da bude definisana i merena na isti način za sve vreme njenog posmatranja...
SADRŽAJ
UVOD 4
1 POJAM PROIZVODNJE 5
2 KONZISTENTNOST RAČUNANJA MESEČNIH INDEKSA OBIMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 6
2.1 Proizvodi i usluge koji ulaze u obračun indeksa 6
2.2 Izvedene varijable neophodne za računanje indeksa 6
2.2.1 Izračunavanje dodane vrednosti na nivou razreda delatnosti 7
2.3 Promet (Turnover) 7
2.4 Vrednost proizvodnje 8
2.5 Medjufazna potrošnja (INTERMEDIATE CONSUMPTION) 9
2.6 Dodatna vrednost (VA) 9
2.6.1 Izračunavanje dodane vrednosti na nivou grupe proizvoda (makro proizvodi) 11
3 ELEMENTI RAČUNANJA INDEKSA 12
3.1 Osnovne karakteristike indeksa 12
3.2 Osnovni oblici indeksa 15
3.3 Bazna godina i promena bazne godine 16
3.4 Faze obrade indeksa obima industrijske proizvodnje 16
4 IZRAČUNAVANJE INDEKSA 19
4.1 Elementarni indeksi makro proizvoda 19
5 STATISTIČKA KONTROLA PROIZVODNOG PROCESA 20
6 INDEKS KOLIČINE 22
6.1.1 Individualni indeksi količine 22
6.1.2 Grupni indeksi količina 23
7 INDEKS CENA 26
7.1 Lasperov indeks cena 26
7.2 Pašeov indeks cena 27
7.3 Fišerov indeks 28
7.4 Maršal – Edžvortov indeks 29
7.5 Indeksi cena i inflacija 31
8 INDEKS TROŠKOVA ŽIVOTA 33
9 VRSTE KAPACITETA I STATISTIČKO OBUHVATANJE KAPACITETA 34
10 PRODUKTIVNOST RADA 37
10.1 Pokazatelji produktivnosti 38
10.2 Princip produktivnosti 39
10.3 Izražavanje produktivnosti 40
10.3.1 Proizvod se izražava fizičkim jedinicama mjere 40
10.3.2 Proizvod se izražava tržišnom cijenom 41
10.3.3 Proizvod se izražava cenom koštanja 41
10.3.4 Proizvod se izražava društveno potrebnim radom 42
10.4 SPROVOĐENJE PRINCIPA PRODUKTIVNOSTI 42
10.4.1 Organizacione mere 43
10.4.2 Mere tehničke racionalizacije i rekonstrukcije 43
10.4.3 Mere društvenog karaktera 43
ZAKLJUČAK 44
LITERATURA 45