26-01-2011, 04:47 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
...Deca u redovnim školama ne smeju ništa izgubiti. Učenici, roditelji i nastavnici treba da prihvate dete sa posebnim potrebama u redovnoj nastavi. Stvaranje klime među decom u razredu da prihvate dete sa posebnim potrebama vrlo je suptilan posao i zavisi prvenstveno od nastavnika, njegove stručne osposobljenosti i pedagoško-psiholoških kompetencija, a posebno od senzibilnosti za karakteristike i razvojne potrebe ove dece. Nužno je stvoriti sve potrebne kadrovske, materijalne i organizacione pretpostavke za optimalno uključivanje dece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu. Kao primarno ovde se nameće imperativ tandemskog rada u nastavi između učitelja i specijalnog pedagoga. Osim kadrovskih, vrlo su važne i materijalne pretpostavke. Organizacione pretpostavke za uključivanje dece sa posebnim potrebama u redovna odeljenja podrazumevaju više aktivnosti: izradu nastavnog plana i programa za dete sa posebnim potrebama, obuku nastavnika za realizaciju tog programa, pripremu odeljenja za uključivanje deteta sa posebnim potrebama u redovnu nastavu, koordinaciju nastavnika i specijalnog pedagoga, odnosno mobilnog tima, realizaciju nastavnog plana i programa, praćenje i valorizaciju efikasnosti ovog programa, odnosno uključenosti deteta sa posebnim potrebama u redovne aktivnosti u učionici.
Treba predvideti sve rizike i sprečiti neželjene posledice. Trenutno je jedan od najvećih rizika sadržan u formalizaciji inkluzije. Naime, zbog trenda ili obaveze, nastavnici će prihvatiti da rade sa decom sa posebnim potrebama iako nisu dovoljno obučeni. Nastojaće prikriti probleme i incidente, a deci pomagati onoliko koliko im to dozvoljava njihova stručnost i uslovi u kojima rade. Jedan od rizika je rizik oduzimanja individualizovanog i posebnog tretmana ove dece u specijalnim školama u svrhu njihovog prevođenja u redovne škole. U specijalnim školama deca imaju stručnu pomoć profesionalaca, često više njih. Prelaskom u redovnu školu dete gubi ovu pomoć, što je rizik.
..
S A D R Ž A J:
UVOD 3
1 Inkluzivno (zajedničko) obrazovanje u OŠ 5
1.1 Pojam inkluzivnog obrazovanja 5
1.2 Međunarodni i nacionalni pravni okvir za inkluzivno obrazovanje 11
1.3 Principi inkluzivnog obrazovanja 12
1.4 Modeli inkluzivnog obrazovanja u OŠ 16
2 Učesnici inkluzivne nastave u OŠ 19
2.1 Učesnici sa preprekama u učenju i učešću u inkluzivnoj nastavi 19
2.1.1 Učenici sa oštećenjima vida, sluha i govora 20
2.1.2 Učenici sa telesnim oštećenjima i zdravstvenim smetnjama 22
2.1.3 Nedovoljno mentalno razvijeni učenici 23
2.1.4 Učenici sa poremećajima u ponašanju 23
2.1.5 Učenici sa specifičnim poremećajima psihičkog razvoja 27
2.2 Nastavnik u inkluzivnoj nastavi 29
3 Inkluzivno obrazovanje u Srbiji 33
3.1 Donosioci odluka o inkluzivnom obrazovanju 33
3.2 Prioriteti inkluzivnog obrazovanju u Srbiji 36
3.3 Obrazovni programi 37
3.4 Opažanje važnosti i značaja inkluzivnog obrazovanja u Srbiji 38
3.4 Oslonci i prepreke inkluzivnom obrazovanju u Srbiji 39
3.5 Nastava i učenje dece sa posebnim potrebama koja su već uključena u inkluzivno obrazovanje 39
3.6 Inkluzivno obrazovanje Roma u Srbiji 40
3.7 Mreža inkluzivnog obrazovanja u Srbiji 44
ZAKLJUČAK 46
LITERATURA 48
PRILOZI 50
...Deca u redovnim školama ne smeju ništa izgubiti. Učenici, roditelji i nastavnici treba da prihvate dete sa posebnim potrebama u redovnoj nastavi. Stvaranje klime među decom u razredu da prihvate dete sa posebnim potrebama vrlo je suptilan posao i zavisi prvenstveno od nastavnika, njegove stručne osposobljenosti i pedagoško-psiholoških kompetencija, a posebno od senzibilnosti za karakteristike i razvojne potrebe ove dece. Nužno je stvoriti sve potrebne kadrovske, materijalne i organizacione pretpostavke za optimalno uključivanje dece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu. Kao primarno ovde se nameće imperativ tandemskog rada u nastavi između učitelja i specijalnog pedagoga. Osim kadrovskih, vrlo su važne i materijalne pretpostavke. Organizacione pretpostavke za uključivanje dece sa posebnim potrebama u redovna odeljenja podrazumevaju više aktivnosti: izradu nastavnog plana i programa za dete sa posebnim potrebama, obuku nastavnika za realizaciju tog programa, pripremu odeljenja za uključivanje deteta sa posebnim potrebama u redovnu nastavu, koordinaciju nastavnika i specijalnog pedagoga, odnosno mobilnog tima, realizaciju nastavnog plana i programa, praćenje i valorizaciju efikasnosti ovog programa, odnosno uključenosti deteta sa posebnim potrebama u redovne aktivnosti u učionici.
Treba predvideti sve rizike i sprečiti neželjene posledice. Trenutno je jedan od najvećih rizika sadržan u formalizaciji inkluzije. Naime, zbog trenda ili obaveze, nastavnici će prihvatiti da rade sa decom sa posebnim potrebama iako nisu dovoljno obučeni. Nastojaće prikriti probleme i incidente, a deci pomagati onoliko koliko im to dozvoljava njihova stručnost i uslovi u kojima rade. Jedan od rizika je rizik oduzimanja individualizovanog i posebnog tretmana ove dece u specijalnim školama u svrhu njihovog prevođenja u redovne škole. U specijalnim školama deca imaju stručnu pomoć profesionalaca, često više njih. Prelaskom u redovnu školu dete gubi ovu pomoć, što je rizik.
..
S A D R Ž A J:
UVOD 3
1 Inkluzivno (zajedničko) obrazovanje u OŠ 5
1.1 Pojam inkluzivnog obrazovanja 5
1.2 Međunarodni i nacionalni pravni okvir za inkluzivno obrazovanje 11
1.3 Principi inkluzivnog obrazovanja 12
1.4 Modeli inkluzivnog obrazovanja u OŠ 16
2 Učesnici inkluzivne nastave u OŠ 19
2.1 Učesnici sa preprekama u učenju i učešću u inkluzivnoj nastavi 19
2.1.1 Učenici sa oštećenjima vida, sluha i govora 20
2.1.2 Učenici sa telesnim oštećenjima i zdravstvenim smetnjama 22
2.1.3 Nedovoljno mentalno razvijeni učenici 23
2.1.4 Učenici sa poremećajima u ponašanju 23
2.1.5 Učenici sa specifičnim poremećajima psihičkog razvoja 27
2.2 Nastavnik u inkluzivnoj nastavi 29
3 Inkluzivno obrazovanje u Srbiji 33
3.1 Donosioci odluka o inkluzivnom obrazovanju 33
3.2 Prioriteti inkluzivnog obrazovanju u Srbiji 36
3.3 Obrazovni programi 37
3.4 Opažanje važnosti i značaja inkluzivnog obrazovanja u Srbiji 38
3.4 Oslonci i prepreke inkluzivnom obrazovanju u Srbiji 39
3.5 Nastava i učenje dece sa posebnim potrebama koja su već uključena u inkluzivno obrazovanje 39
3.6 Inkluzivno obrazovanje Roma u Srbiji 40
3.7 Mreža inkluzivnog obrazovanja u Srbiji 44
ZAKLJUČAK 46
LITERATURA 48
PRILOZI 50