20-10-2010, 01:01 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Iako je rimska država prestala da postoji prije više od 1500 godina, na velikom broju pravnih studija proučava se rimsko pravo kao poseban predmet. Zaista izgleda čudno da mi danas, posle toliko stoljeća, proučavamo pravni poredak jedne davno iščezle civilizacije u kojoj postoi najsurovija eksploatacija, gde čovjek može biti predmet nečije svojine.
Prvi razlog je u značaju istorije uopće. Kao što studenti filosofije moraju znati za Sokrata, Platona, Aristotela, studenti arhitekture o raznim stilovima, tako i pravnici treba da poznaju ne samo pravo kakvo je danas već i njegovu prošlost. U historiji gotovo ništa ne iščezava bez ostataka tako da su u današnjem društvu i čovjeku prisutni i sedimenti davne prošlosti. Marks je rekao: “Za mene postoji samo jedna nauka, historija, nauka o povjesnom zbivanju”.
A Santajana: “Onaj ko se ne seća prošlosti, osuđen je da je ponovo proživi”.
Rimsko pravo je dio nasleđa antike, koje je bogato i raznovrsno, iako ima mišljenja da je ono danas nepotrebno. Rimska država je bila velika i dugovečna. Na njenom primeru možemo uočiti kako nastaje jedan politički i pravni poredak, kojim se mehanizmima pravo prilagođava životu, kakav je odnos prava i privrede.
Drugi razlog je u značaju koji rimsko pravo ima na ovom prostoru. Savremeni pravni sistemi ako izuzmemo one koji se temelje na Koranu (zemlje šerijatskog prava) i neke egzotične (Kina, Japan) dijele se na dve grupe:
- one koji su nastali na tradicijama rimskog prava i
- koji su se razvili pod uticajem engleskog precedentnog sistema.
Porodici civilnog prava pripada čitava kontinentalna Evropa. Zemlje istočne Evrope, posle neuspelih eksperimenata vraćaju se ovom sistemu. Zajedno sa grčkom filozofijom, rimsko pravo predstavlja najviši domet, najdragocenije iskustvo antičke civilizacije. Ono je dalo suptilni način pravnog rezonovanja, stvorilo jednu dobru pravnu tehniku i terminologiju, dalo rešenja problema koji se mogu pojaviti u svakom pravnom sistemu. Pravni institute starog Rima, naročito oni iz obligacionog i stvarnog prava, mnogo su uticali na rešenja kojima se i danas služimo.
Iz ovoga, proizilazi i treći razlog: rimsko pravo je uvod u savremeno građansko pravo. Ono nam omogućuje bolje shvatanje ustanova privatnog prava. Student koji dobro nauči rimsko pravo, lako će savladati stvarno, obligaciono i nasljedno pravo.
Na kraju: zahvaljujući primeni rimskog prava u jednom kontinuitetu počev od srednjeg veka, zbog njegovog autoriteta i prestiža, latinski pravni termini i pravne izreke i danas su u upotrebi. Rimski pravnici su umeli da sažeto i jasno izraze neka osnovna načela prava, iako su izbegavali definicije. Dio tih izreka nastao je u srednjem veku, tumačenjem rimskih tekstova. Jedna naša zbirka ima preko 6.500 ovakvih izreka….
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Oporučno nasljeđivanje u rimskom pravu 4
1.1 Pojam oporuke 4
1.2 Forme oporuke 6
1.2.1 Forme oporuke u starom pravu 6
1.2.2 Forme oporuke u klasičnom pravu 7
1.2.3 Forme oporuke u postklasičnom pravu 8
1.3 Sadržina oporuke 9
1.4 Oporučne supstitucije 10
1.5 Opoziv, ništavost i rušljivost oporuke 11
1.6 Otvaranje oporuke 11
1.7 Legati 12
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15
Iako je rimska država prestala da postoji prije više od 1500 godina, na velikom broju pravnih studija proučava se rimsko pravo kao poseban predmet. Zaista izgleda čudno da mi danas, posle toliko stoljeća, proučavamo pravni poredak jedne davno iščezle civilizacije u kojoj postoi najsurovija eksploatacija, gde čovjek može biti predmet nečije svojine.
Prvi razlog je u značaju istorije uopće. Kao što studenti filosofije moraju znati za Sokrata, Platona, Aristotela, studenti arhitekture o raznim stilovima, tako i pravnici treba da poznaju ne samo pravo kakvo je danas već i njegovu prošlost. U historiji gotovo ništa ne iščezava bez ostataka tako da su u današnjem društvu i čovjeku prisutni i sedimenti davne prošlosti. Marks je rekao: “Za mene postoji samo jedna nauka, historija, nauka o povjesnom zbivanju”.
A Santajana: “Onaj ko se ne seća prošlosti, osuđen je da je ponovo proživi”.
Rimsko pravo je dio nasleđa antike, koje je bogato i raznovrsno, iako ima mišljenja da je ono danas nepotrebno. Rimska država je bila velika i dugovečna. Na njenom primeru možemo uočiti kako nastaje jedan politički i pravni poredak, kojim se mehanizmima pravo prilagođava životu, kakav je odnos prava i privrede.
Drugi razlog je u značaju koji rimsko pravo ima na ovom prostoru. Savremeni pravni sistemi ako izuzmemo one koji se temelje na Koranu (zemlje šerijatskog prava) i neke egzotične (Kina, Japan) dijele se na dve grupe:
- one koji su nastali na tradicijama rimskog prava i
- koji su se razvili pod uticajem engleskog precedentnog sistema.
Porodici civilnog prava pripada čitava kontinentalna Evropa. Zemlje istočne Evrope, posle neuspelih eksperimenata vraćaju se ovom sistemu. Zajedno sa grčkom filozofijom, rimsko pravo predstavlja najviši domet, najdragocenije iskustvo antičke civilizacije. Ono je dalo suptilni način pravnog rezonovanja, stvorilo jednu dobru pravnu tehniku i terminologiju, dalo rešenja problema koji se mogu pojaviti u svakom pravnom sistemu. Pravni institute starog Rima, naročito oni iz obligacionog i stvarnog prava, mnogo su uticali na rešenja kojima se i danas služimo.
Iz ovoga, proizilazi i treći razlog: rimsko pravo je uvod u savremeno građansko pravo. Ono nam omogućuje bolje shvatanje ustanova privatnog prava. Student koji dobro nauči rimsko pravo, lako će savladati stvarno, obligaciono i nasljedno pravo.
Na kraju: zahvaljujući primeni rimskog prava u jednom kontinuitetu počev od srednjeg veka, zbog njegovog autoriteta i prestiža, latinski pravni termini i pravne izreke i danas su u upotrebi. Rimski pravnici su umeli da sažeto i jasno izraze neka osnovna načela prava, iako su izbegavali definicije. Dio tih izreka nastao je u srednjem veku, tumačenjem rimskih tekstova. Jedna naša zbirka ima preko 6.500 ovakvih izreka….
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Oporučno nasljeđivanje u rimskom pravu 4
1.1 Pojam oporuke 4
1.2 Forme oporuke 6
1.2.1 Forme oporuke u starom pravu 6
1.2.2 Forme oporuke u klasičnom pravu 7
1.2.3 Forme oporuke u postklasičnom pravu 8
1.3 Sadržina oporuke 9
1.4 Oporučne supstitucije 10
1.5 Opoziv, ništavost i rušljivost oporuke 11
1.6 Otvaranje oporuke 11
1.7 Legati 12
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15