Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Utjecaj metode interviju u izradi naucnog djela
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Metoda intervjua je druga značajna metoda istraživanja u oblasti ljudskih mišljenja, osjećanja i stavova. Ova metoda se razvila iz medicinske i psihijatrijske prakse, kao i iz prakse policijskih i sudskih istraga (inkvizicija i njene istrage o vjerovanjima ljudi su isto veoma bitne za nastanak ove metode), u kojima se primjenjuje, ali se u nauci primjenjuje kao potrebna metoda, lišena svake posebne intencije i ciljeva izuzev saznanja o ljudskim stavovima vrijednim i interesantnim za nauku.
Intervju je, također, tip ankete. On ustvari, kao i anketa, koristi pitanja da bi se došlo do odgovora pri nekom istraživanju. Ali, u usporedbi s anketom, razlikuje se u najmanje dvije značajke.
Prvo, u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno, u razgovoru s ispitanikom. Ta značajka intervju čini pogodnim sredstvom samo za manje skupine ispitanika. Drugo, za razliku od ankete koja u većini slučajeva predviđa veoma kratke odgovore ili odgovore sa "da" ili "ne", intervju u načelu podrazumijeva odgovor koji se sastoji od najmanje jedne rečenice, a obično i od nekoliko njih. To otežava obradu podataka, bez obzira na tip intervjua koji se primjenjuje. Istina, tako dobiveni podaci mnogo više i bolje odslikavaju pravi odnos ispitanika prema predmetu znanstvenog istraživanja.

Da bismo obrazložili važnije značajnosti metode intervjuiranja, moramo posebno obratiti pažnju na ove teme:

• pojam i važnost intervjuiranja,
• vrste, prednosti i nedostaci intervjua,
• izrada upitnika intervjua,
• motivi intervjuiranja,
• kvalitete ispitivača (intervjuera) i
• provođenje intervjua (intervjuiranje)

Naravno, svih ovih šest tema ću obrazložiti i što je moguće bolje objasniti u daljem seminarskom radu. Intrevju nije ništa drugo nego samo razgovor sa čovjekom o nekom krugu pitanja, a cilj mu je da nam dadne informacije o onome što neki čovjek zna a što nam je bitno za nauku. Intervju je svugdje individualan i zaštićen istraživačkom tajnom i anonimnošću intervjuiranog, naravno ukoliko se drugačije ne dogovore istraživač i onaj koji dobrovoljno daje intervju.
Ono što je veoma bitno za svaki intervju je da je on dat pod uvjetima da intervjuirani zna o čemu će biti pitan, da slobodno pristaje na razgovor, da je zaštićen tajnom i da se o sadržaju intervjua vodi tačan zapisnik.

POJAM I VAŽNOST INTERVJUIRANJA


Intervju je usmena anketa. To je ustvari specijalni oblik razgovora, samo što svaki razgovor nije intervju, ali je zato svaki intervju razgovor. Intrvju se općenito, sadržajno i psihološki razlikuje od "običnog" razgovora. Te se razlike ogledaju u sljedećem:
• intervju se vodi s tačno određenom svrhom i ciljevima i prema una¬prijed pripremljenom planu, a što nije slučaj kod "običnog" razgovora,
• osobe su u "običnom" razgovoru psihološki ravnopravne, a što nije slučaj kod intervjua, gdje se točno i uvijek zna tko je ispitivač (tj.voditelj razgovora), a tko ispitanik i
• psihološko se raspoloženje intervjua razlikuje od ugođaja običnog razgovora, jer intervju karakterizira rezerviranost, napetost, sumnja i bojaznost.
Prema Miliću intervju je znanstveni razgovor. On pod znanstvenim razgovorom ili intervjuom podrazumijeva svako prikupljanje podataka i informacija razgvorom, ali sa ciljem da se dobiveni podatci upotrijebe u naučne svrhe. S tim se ciljem znanstveni razgovor razlikuje od drugih oblika govornog komuniciranja u svakodnevnom društvenom životu.
Naučni razgovor se temelji na načelu dobrovoljne suradnje ispitivača i ispitanika i ne vodi se radi poduzimanja bilo kakvih društvenih sankcija ili drugih praktičnih mjera ( npr. odgojnih, savjetodavnih, administrativnih, terapijskih i sl.) prema ispitaniku ili drugim osobama. Jedini je cilj naučnih (znanstvenih) razgovora dobivanje znanstveno (naučno) korisnih i upotrebljivih podataka i informacija....
Referentni URL