18-10-2010, 11:02 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Srce je mišićna pumpa koja svojim ritmičkim kontrakcijama omogućava stalni protok krvi kroz sva tkiva obezbeđujući normalnu razmenu materija. Postoje mehanizmi koji služe održavanju srčanog ritma i obezbeđuju prilagođavanje srčanog ritma trenutnim potrebama organizma. Srce je obmotano tankom membranom - perikardijum, i nalazi se u centralnom delu grudnog koša, iznad dijafragme, mišićne mase koja deli grudni koš od abdomena. Veličina srca je otprilike kao stisnuta pesnica, dok težina varira od 300-350 grama kod muškaraca do 250-300 grama kod žena.
Srce se sastoji od dve pretkomore i dve komore. Gornje pretkomore se nazivaju atrije (atrium dextrum et atrium sinistrum) i preuzimaju krv koja se vraća nakon cirkulisanja kroz organizam u srce i vaskulatornog sistema i prenosi tu krv u dve donje komore koje se nazivaju ventrikule (ventriculus dexter et ventriculus sinister). Ventrikule su mesto odakle se krv ponovo šalje kroz organizam.
Atrijum i ventrikula na levoj strani srca čine levo srce, dok atrijum i ventrikula na desnoj strani čine desno srce. Atrijumi i ventrikule sa obe strane srca su podeljenje zidom - septum, koji sprečava mešanje krvi levog i desnog srca. Deo zida koji deli desnu i levu atriju se zove interatrijalni septum, dok deo koji deli desnu i levu ventrikulu se zove interventrikulni septum.
Srčano pumpanje je proizvod ritmičke kontrakcije i opuštanja srčanog mišića, koji se naziva miokardijum. Pri kontrakciji zida atrijuma ili ventrikule, zid se pomera unutar srca i pritiska krv u komore. Ovaj pritisak tečnosti unutar komora primorava krv da napusti srce, i mišići koji čine zid atrija ili ventrikule se opuštaju i primaju novu količinu krvi. Mišići zidova ventrikula su deblji, jer za razliku od atrija koje moraju da provode krv do ventrikula, ventrikule provode krv do svih organa u organizmu, od najbližih do najdaljih, te moraju da imaju veću masu i snagu pumpanja. Takođe, mišićni zid leve ventrikule je deblji od desne, jer desna ventrikula pumpa krv samo u pluća, dok leva ventrikula pumpa krv u ostatak organizma. Atrijum i ventrikula sa obe strane srca (leve i desne) su odvojene atrio-ventrikularnim zaliscima (AV zalisci). Uloga ovih zalistaka je da kontrolišu tok krvi, tj. reguliše krv tako da teče iz atrijuma u ventrikulu, a nikako u obrnutom smeru, iz ventrikule u atrijum. AV zalisci se otvaraju i zatvaraju kao rezultat u cikličnim promenama pritiska sa svakim otkucajem srca. Kada je pritisak u atrijumu viši od onog u ventrikuli, zalistak se otvori, u suprotnom se zalistak zatvori.
Sadržaj:
Uvod 3
1 Koronarna insuficijencija 4
1.1 Uzrok i mehanizam nastanka 4
2 Farmakoterapija 6
2.1 ACE Inhibitori 6
2.2 AT1 antagonisti 7
2.3 Diuretici 8
2.4 Beta blokatori 9
2.5 Digoksin 10
2.6 Vazodilatatori 11
Zaključak 12
Literatura 13
Srce je mišićna pumpa koja svojim ritmičkim kontrakcijama omogućava stalni protok krvi kroz sva tkiva obezbeđujući normalnu razmenu materija. Postoje mehanizmi koji služe održavanju srčanog ritma i obezbeđuju prilagođavanje srčanog ritma trenutnim potrebama organizma. Srce je obmotano tankom membranom - perikardijum, i nalazi se u centralnom delu grudnog koša, iznad dijafragme, mišićne mase koja deli grudni koš od abdomena. Veličina srca je otprilike kao stisnuta pesnica, dok težina varira od 300-350 grama kod muškaraca do 250-300 grama kod žena.
Srce se sastoji od dve pretkomore i dve komore. Gornje pretkomore se nazivaju atrije (atrium dextrum et atrium sinistrum) i preuzimaju krv koja se vraća nakon cirkulisanja kroz organizam u srce i vaskulatornog sistema i prenosi tu krv u dve donje komore koje se nazivaju ventrikule (ventriculus dexter et ventriculus sinister). Ventrikule su mesto odakle se krv ponovo šalje kroz organizam.
Atrijum i ventrikula na levoj strani srca čine levo srce, dok atrijum i ventrikula na desnoj strani čine desno srce. Atrijumi i ventrikule sa obe strane srca su podeljenje zidom - septum, koji sprečava mešanje krvi levog i desnog srca. Deo zida koji deli desnu i levu atriju se zove interatrijalni septum, dok deo koji deli desnu i levu ventrikulu se zove interventrikulni septum.
Srčano pumpanje je proizvod ritmičke kontrakcije i opuštanja srčanog mišića, koji se naziva miokardijum. Pri kontrakciji zida atrijuma ili ventrikule, zid se pomera unutar srca i pritiska krv u komore. Ovaj pritisak tečnosti unutar komora primorava krv da napusti srce, i mišići koji čine zid atrija ili ventrikule se opuštaju i primaju novu količinu krvi. Mišići zidova ventrikula su deblji, jer za razliku od atrija koje moraju da provode krv do ventrikula, ventrikule provode krv do svih organa u organizmu, od najbližih do najdaljih, te moraju da imaju veću masu i snagu pumpanja. Takođe, mišićni zid leve ventrikule je deblji od desne, jer desna ventrikula pumpa krv samo u pluća, dok leva ventrikula pumpa krv u ostatak organizma. Atrijum i ventrikula sa obe strane srca (leve i desne) su odvojene atrio-ventrikularnim zaliscima (AV zalisci). Uloga ovih zalistaka je da kontrolišu tok krvi, tj. reguliše krv tako da teče iz atrijuma u ventrikulu, a nikako u obrnutom smeru, iz ventrikule u atrijum. AV zalisci se otvaraju i zatvaraju kao rezultat u cikličnim promenama pritiska sa svakim otkucajem srca. Kada je pritisak u atrijumu viši od onog u ventrikuli, zalistak se otvori, u suprotnom se zalistak zatvori.
Sadržaj:
Uvod 3
1 Koronarna insuficijencija 4
1.1 Uzrok i mehanizam nastanka 4
2 Farmakoterapija 6
2.1 ACE Inhibitori 6
2.2 AT1 antagonisti 7
2.3 Diuretici 8
2.4 Beta blokatori 9
2.5 Digoksin 10
2.6 Vazodilatatori 11
Zaključak 12
Literatura 13