Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Uloga zvuka u komunikaciji (Komunikologija)
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



Zvuk je fizička pojava koja predstavlja sastavni deo čovekovog okruženja, gde se javlja kao prateći element mnogih životnih okolnosti. Zvuk je prisutan gotovo svuda: u samom organizmu čoveka, gde se javlja govor, preko najrazličitih zvukova stalno prisutnih u neposrednom životnom okruženju, pa do zvukova u dubinama okeana ili koji u vidu seizmičkih talasa dopiru iz dubine zemlje. Sa takvom disperzijom pojavnih oblika zvuk je fizička pojava kojom se danas bave inženjeri raznih struka. Oni ga posmatraju i analiziraju s različitih aspekata i primenjuju ga u veoma različitim okolnostima. Ne treba zaboraviti da je u ljudskoj civilizaciji zvuk dobio i druge funkcije. Njega koriste neke oblasti umetnosti kao izražajno sredstvo (muzika, film, pozorište, radio, TV), što znači u kreativne svrhe. Zvuk je osnova ljudske komunikacije, pa u raznim oblicima zvukova ljudi nalaze određeni smisao i značenja (govor, razni zvučni signali i slično). Zbog toga se zvukom, osim akustike, na svoj način bave razne društvene nauke i umetnosti.

Zvuk je mehanički talas koji registrujemo čulom sluha.


Zvuk može biti određen ili neodređen. Određeni zvuk, tj. ton obuhvata sve zvukove koji se mogu odsvirati ili otpevati. Neodređen zvuk obuhvata ljudski govor, vrisak, lavež pasa, šuštanje lišća, grom, škripu vrata, gradsku buku, zvuk lomljenja stakla i sl.
Ljudsko uho može da čuje samo zvukove učestanosti između 20Hz i 20.000Hz. Malo dete može da čuje zvukove celog ovog opsega, dok se starenjem polako gubi sposobnost registrovanja zvukova viših učestanosti.
Danas je prisutna pojava da mnogi ljudi slabije čuju niskofrekventne zvukove (basove). U većini televizora, kasetofona, računara, muzičkih stubova, diskmena, vokmena, kao i sličnih uređaja, nalaze se zvučnici koji nisu sposobni da stvaraju basove što dovodi do zakržljavanja određenih prijemnika (receptora) u uhu.

Zvuk je jedan od značajnijih sredstava komunikacije. Pomoću njega je moguće preneti veliku količinu informacija. U tom pogledu za čoveka su svakako najznačajniji oblici zvučnih pojava govor i muzika. Govor postoji zahvaljujući tome što čovek ima sposobnost kontrolisanog stvaranja zvuka vokalnim traktom, a istovremeno ima i senzor kojim ga može registrovati. Muzika kao specifičan oblik komunikacije otvorila je oblast umetničkog delovanja primenom zvuka kao izražajnog sredstva. U oblasti telekomunikacija postoje i okolnosti kada se zvučni talas koristi kao nosilac informacija, na istim principima kao elektromagnetski talas u telekomunikacijama. Na primer, takvu funkciju zvučni talas se primenjuje u vodenoj sredini u koju elektromagnetski talasi po prirodi stvari ne prodiru.....

S A D R Ž A J

1 UVOD 3
2 POJAM ZVUKA I NJEGOVA PRIMENA 4
3 REGISTROVANJE ZVUKA ČULOM SLUHA 6
3.1 Opšte osobine čula sluha kao prijemnika zvuka 7
3.2 Prenosna funkcija uva 8
3.3 Monauralna prenosna karakteristika 9
4 ULOGA ZVUKA U KOMUNIKACIJI 12
4.1 Uloga zvuka u ljudskom govoru 12
4.2 Uloga zvuka u komunikaciji pod vodom 13
4.3 Uloga zvuka u komunikaciji pasa 14
4.4 Uloga zvuka u komunikaciji delfina 15
5 ULOGA ZVUKA U KOMUNIKACIJI MUZIKOM 17
5.1 Muzika 17
5.2 Istraživanje muzike 18
5.3 Slušanje muzike 19
5.4 Reprodukcija melodije 21
5.5 Muzika i emocije 22
6 ULOGA ZVUKA KOMUNIKACIJI INTERNETOM 24
6.1 Internet telefonija 26
7 ZAKLJUČAK 28
8 LITERATURA 28
8.1 Web izvori 28
Referentni URL