18-10-2010, 08:04 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
... Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put desilo 1940. godine kada je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je poslao instrukcije sa njegovog Model K iz Darthmouth univerziteta u Novom Hampshireu na njegov Complex Number Calculator u New Yorku, te je također primio rezultate istim putem. Tek 1964. godine, znanstvenici sa Dartmouth su izumili glavnu mašinu sa dijeljenim vremenom sa priključenim terminalima. Sve današnje mreže su na neki način bazirane na Open Systems Interconection standardu. OSI je razvijen 1984. godine od strane International Organization for Standardization (ISO) koja je predstavljala otprilike 130 država. Srž se sastoji od OSI referentnog modela, skupa sedam slojeva koji određuje različite etape kroz koje podaci moraju proći od jednog uređaja do drugog u nekoj računalnoj mreži.
Rani razvoj LAN, MAN i WAN mreža bio je kaotičan u mnogim pogledima. Rane 80.-e godine prošlog stoljeća donijele su ogromno povećanje u broju i veličini mreža. Kako su s vremenom velike kompanije shvaćala da umrežavanjem povećavaju dobit, a smanjuju troškove, dodavale su se nove mreže, povećavale postojeće, a sve je to u stopu pratilo i tehnološki razvoj mreža. Sredinom 80.-ih ove kompanije su polako počele osjećati poteškoće zbog učinjenih proširenja. Postajalo je sve teže i teže "natjerati" mreže koje su koristile različite specifikacije i implementacije da međusobno komuniciraju. Polako su te velike kompanije uviđao da se moraju odmaknuti od tzv. proprietary rješenja (rješenja proizvedena od različitih tvrtki, svatko svojstveno na svoj način, najčešće međusobno nekompatibilno), a usmjeriti se prema tzv. otvorenim rješenjima. Da bi se riješilo to pitanje zatvorenosti naspram otvorenosti, Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO, International Organization for Standardization) istraživala je različite mrežne sheme. Kao rezultat tog razvoja, ISO je stvorio mrežni model koji bi trebao pomoći proizvođačima mrežne opreme stvoriti mreže koje će biti u mogućnosti funkcionirati sa ostalim mrežama. ARPAnet je bio zatvorena mreža, kojoj se moglo pristupiti povezivajem sa IMP komutatorom. Tijekom 70.-tih godina javljaju se mreže sa komutiranjem paketa, kao što su:
• ALOHAnet
• Telenet
• Cyclades
• Tymnet
• SNA (IBM-ova mreža)
• Broj mreža se neprestano povećavao. Za opis povezivanja povezivanja mreža počeo se upotrebljavati termin interneting (internetting)...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Računalne mreže 6
1.1 Pojam računalne mreže 6
1.2 Podjela računalnih mreža 7
1.3 Topologija računalnih mreža 9
1.4 Mrežni protokoli 11
1.5 Slojevito referentni modeli 12
1.6 OSI referentni model 13
1.7 TCP / IP referentni model 14
2 Pojam, nastanak i razvoj Interneta 17
3 Sigurnost na internetu 21
3.1 Autentifikacija i sigurnost HTTP protokola 21
ZAKLJUČAK 25
LITERATURA 27
... Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put desilo 1940. godine kada je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je poslao instrukcije sa njegovog Model K iz Darthmouth univerziteta u Novom Hampshireu na njegov Complex Number Calculator u New Yorku, te je također primio rezultate istim putem. Tek 1964. godine, znanstvenici sa Dartmouth su izumili glavnu mašinu sa dijeljenim vremenom sa priključenim terminalima. Sve današnje mreže su na neki način bazirane na Open Systems Interconection standardu. OSI je razvijen 1984. godine od strane International Organization for Standardization (ISO) koja je predstavljala otprilike 130 država. Srž se sastoji od OSI referentnog modela, skupa sedam slojeva koji određuje različite etape kroz koje podaci moraju proći od jednog uređaja do drugog u nekoj računalnoj mreži.
Rani razvoj LAN, MAN i WAN mreža bio je kaotičan u mnogim pogledima. Rane 80.-e godine prošlog stoljeća donijele su ogromno povećanje u broju i veličini mreža. Kako su s vremenom velike kompanije shvaćala da umrežavanjem povećavaju dobit, a smanjuju troškove, dodavale su se nove mreže, povećavale postojeće, a sve je to u stopu pratilo i tehnološki razvoj mreža. Sredinom 80.-ih ove kompanije su polako počele osjećati poteškoće zbog učinjenih proširenja. Postajalo je sve teže i teže "natjerati" mreže koje su koristile različite specifikacije i implementacije da međusobno komuniciraju. Polako su te velike kompanije uviđao da se moraju odmaknuti od tzv. proprietary rješenja (rješenja proizvedena od različitih tvrtki, svatko svojstveno na svoj način, najčešće međusobno nekompatibilno), a usmjeriti se prema tzv. otvorenim rješenjima. Da bi se riješilo to pitanje zatvorenosti naspram otvorenosti, Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO, International Organization for Standardization) istraživala je različite mrežne sheme. Kao rezultat tog razvoja, ISO je stvorio mrežni model koji bi trebao pomoći proizvođačima mrežne opreme stvoriti mreže koje će biti u mogućnosti funkcionirati sa ostalim mrežama. ARPAnet je bio zatvorena mreža, kojoj se moglo pristupiti povezivajem sa IMP komutatorom. Tijekom 70.-tih godina javljaju se mreže sa komutiranjem paketa, kao što su:
• ALOHAnet
• Telenet
• Cyclades
• Tymnet
• SNA (IBM-ova mreža)
• Broj mreža se neprestano povećavao. Za opis povezivanja povezivanja mreža počeo se upotrebljavati termin interneting (internetting)...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Računalne mreže 6
1.1 Pojam računalne mreže 6
1.2 Podjela računalnih mreža 7
1.3 Topologija računalnih mreža 9
1.4 Mrežni protokoli 11
1.5 Slojevito referentni modeli 12
1.6 OSI referentni model 13
1.7 TCP / IP referentni model 14
2 Pojam, nastanak i razvoj Interneta 17
3 Sigurnost na internetu 21
3.1 Autentifikacija i sigurnost HTTP protokola 21
ZAKLJUČAK 25
LITERATURA 27