18-10-2010, 02:31 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Inventarisanje je proces utvrdjivanja stvarnog stanja imovine na dan, to je postupak merenja, vaganja i brojanja imovine. Inventar je rezultat inventarisanja, tj. detaljan popis imovine, potrazivanja i obaveza na dan. Potrazivanje se potvrdjuje slanjem obrasca drugom preduzecu koje ce da potvrdi svoje obaveze prema nama. Nema urednog bilansa bez inventara. Inventar ima dva zadatka
a kod novonastalih firmi inventar sluzi za prvi bilans a kod drugih za svodjenje knjigovodstvenog na stvarno stanje. Bilansiranje kao cilj inventarisanja ima za osnovne ciljeve pružanje informacije o stanju i uspehu jednog preduzeća, što istovremeno predstavlja i sredstvo za kontrolu poslovanja. Da bi ove funkcije mogle da se ostvare, zakonskim propisima je predviđeno da se u svim preduzećima knjigovodstvo vodi na isti način, što znači da ono mora da bude jednoobrazno. U cilju jednoobraznog vođenja, sva preduzeća primenjuju propisan kontni okvir. Znači preduzeća mogu da otvaraju samo one račune i da ih nazivaju onako kako je to propisano kontnim okvirom. U uslovima kada se knjigovodstvo ne vodi pomoću računara, svi računi se u knjigovodstvu otvaraju na izdvojenim, nepovezanim listovima. Knjiženja se vrše, nakon kontiranja na samom dokumentu ili na posebnom nalogu za knjiženje (kontiranju prethodi likvidacija dokumentacije), istovremeno (kopirnom metodom) na knjigovodstvenim računima (glavnoj knjizi) i dnevniku ili prenosnom metodom, gde se promena prvo obuhvata u dnevniku, a zatim prenosi u glavnu knjigu. Knjiženja na karticama (glavnoj knjizi) pokazuju promene po računima, dok knjiženja u dnevniku pokazuju hronologiju ekonomskih zbivanja u preduzeću. Kako se svaka promena knjiži dvostruko (kao duguje i kao potražuje) i glavna knjiga i dnevnik moraju imati ravnotežni oblik, a s obzirom na to da se svako knjiženje odražava i na karticama i na dnevniku, zbir prometa svih kartica mora da se slaže sa zbirom prometa dnevnika.
Pojam vrste i cilj inventarisanja
Inventarisanje je postupak utvrđivanja činjeničnog stanja imovine na određeni dan. Ono pored utvrđivanja stvarnog stanja (merenjem, brojanjem, vaganjem i sl.) pretpostavlja unošenje knjigovodstvenog stanja i utvrđivanje razlika između knjigovodstvenog i stvarnog stanja. Popis ili inventarisanje je utvrdivanje stvarnog stanja sredstava i izvora sredstava, kao i uporedivanje sa knjigovodstvenim stanjem.Postoje pravila koja treba poštovati pri vođenju knjiga, inventarisanju, sastavljanju inventara i finansijskih izveštaja da bi oni mogli ispuniti dodeljene im zadatke. Sitan inventar je sredstvo za rad koje ima odredjeni vek trajanja. U sitan inventar ubrajaju se alat i inventar, ciji je vek trajanja kraci od jedne godine, bez obzira na njihovu vrednost, i ciji je vek trajanja duzi od jedne godine, ali im je pojedinacna nabavna cena manja od iznosa utvrdjenog posebnim propisima. Upravo zbog ovih karakteristika, obracun utroska sitnog inventara moze biti razlicit ako se amortizuje, tj. kalkulativno otpisuje, onda se tretira kao osnovno sredstvo i ako se jednokratno otpisuje u toku obracunskog perioda, tretira se kao obrtno sredstvo i evidentira na Zalihama u klasi 1, u okviru grupe 10 - Materijal. Zalihe sitnog inventara se vode po nabavnim cenama. To znaci da ce evidencija o nabavci sitnog inventara, koji se jednokratno otpisuje, biti identicna evidenciji nabavke materijala, s tim sto je preporucljivo da se koristi analiticki konto. Evidencija utroska ovog inventara u finansijskom knjigovodstvu identicna je evidenciji utroska rezijskog materijala, s tim sto je moguca i preporucljiva analiticka evidencija. Cilj inventarisanja je, u dvojnom knjigovodstvu, da se svede knjigovodstveno stanje zasnovano na dokumentovanim promenama na stvarno stanje zasnovano na stvarnim promenama. Što se tiče prostog knjigovodstva, cilj je da se prikaže ukupna imovina, obaveze i rezultat, i da se na osnovu dva uzastopna inventara utvrdi rezultat preduzeća nastao u periodu između dva inventara...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Pojam vrste i cilj inventarisanja 3
2 Organizacija inventarisanja 6
3 Popisne liste 6
4 Knjiženje viškova i manjkova 8
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15
Inventarisanje je proces utvrdjivanja stvarnog stanja imovine na dan, to je postupak merenja, vaganja i brojanja imovine. Inventar je rezultat inventarisanja, tj. detaljan popis imovine, potrazivanja i obaveza na dan. Potrazivanje se potvrdjuje slanjem obrasca drugom preduzecu koje ce da potvrdi svoje obaveze prema nama. Nema urednog bilansa bez inventara. Inventar ima dva zadatka
a kod novonastalih firmi inventar sluzi za prvi bilans a kod drugih za svodjenje knjigovodstvenog na stvarno stanje. Bilansiranje kao cilj inventarisanja ima za osnovne ciljeve pružanje informacije o stanju i uspehu jednog preduzeća, što istovremeno predstavlja i sredstvo za kontrolu poslovanja. Da bi ove funkcije mogle da se ostvare, zakonskim propisima je predviđeno da se u svim preduzećima knjigovodstvo vodi na isti način, što znači da ono mora da bude jednoobrazno. U cilju jednoobraznog vođenja, sva preduzeća primenjuju propisan kontni okvir. Znači preduzeća mogu da otvaraju samo one račune i da ih nazivaju onako kako je to propisano kontnim okvirom. U uslovima kada se knjigovodstvo ne vodi pomoću računara, svi računi se u knjigovodstvu otvaraju na izdvojenim, nepovezanim listovima. Knjiženja se vrše, nakon kontiranja na samom dokumentu ili na posebnom nalogu za knjiženje (kontiranju prethodi likvidacija dokumentacije), istovremeno (kopirnom metodom) na knjigovodstvenim računima (glavnoj knjizi) i dnevniku ili prenosnom metodom, gde se promena prvo obuhvata u dnevniku, a zatim prenosi u glavnu knjigu. Knjiženja na karticama (glavnoj knjizi) pokazuju promene po računima, dok knjiženja u dnevniku pokazuju hronologiju ekonomskih zbivanja u preduzeću. Kako se svaka promena knjiži dvostruko (kao duguje i kao potražuje) i glavna knjiga i dnevnik moraju imati ravnotežni oblik, a s obzirom na to da se svako knjiženje odražava i na karticama i na dnevniku, zbir prometa svih kartica mora da se slaže sa zbirom prometa dnevnika.Pojam vrste i cilj inventarisanja
Inventarisanje je postupak utvrđivanja činjeničnog stanja imovine na određeni dan. Ono pored utvrđivanja stvarnog stanja (merenjem, brojanjem, vaganjem i sl.) pretpostavlja unošenje knjigovodstvenog stanja i utvrđivanje razlika između knjigovodstvenog i stvarnog stanja. Popis ili inventarisanje je utvrdivanje stvarnog stanja sredstava i izvora sredstava, kao i uporedivanje sa knjigovodstvenim stanjem.Postoje pravila koja treba poštovati pri vođenju knjiga, inventarisanju, sastavljanju inventara i finansijskih izveštaja da bi oni mogli ispuniti dodeljene im zadatke. Sitan inventar je sredstvo za rad koje ima odredjeni vek trajanja. U sitan inventar ubrajaju se alat i inventar, ciji je vek trajanja kraci od jedne godine, bez obzira na njihovu vrednost, i ciji je vek trajanja duzi od jedne godine, ali im je pojedinacna nabavna cena manja od iznosa utvrdjenog posebnim propisima. Upravo zbog ovih karakteristika, obracun utroska sitnog inventara moze biti razlicit ako se amortizuje, tj. kalkulativno otpisuje, onda se tretira kao osnovno sredstvo i ako se jednokratno otpisuje u toku obracunskog perioda, tretira se kao obrtno sredstvo i evidentira na Zalihama u klasi 1, u okviru grupe 10 - Materijal. Zalihe sitnog inventara se vode po nabavnim cenama. To znaci da ce evidencija o nabavci sitnog inventara, koji se jednokratno otpisuje, biti identicna evidenciji nabavke materijala, s tim sto je preporucljivo da se koristi analiticki konto. Evidencija utroska ovog inventara u finansijskom knjigovodstvu identicna je evidenciji utroska rezijskog materijala, s tim sto je moguca i preporucljiva analiticka evidencija. Cilj inventarisanja je, u dvojnom knjigovodstvu, da se svede knjigovodstveno stanje zasnovano na dokumentovanim promenama na stvarno stanje zasnovano na stvarnim promenama. Što se tiče prostog knjigovodstva, cilj je da se prikaže ukupna imovina, obaveze i rezultat, i da se na osnovu dva uzastopna inventara utvrdi rezultat preduzeća nastao u periodu između dva inventara...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Pojam vrste i cilj inventarisanja 3
2 Organizacija inventarisanja 6
3 Popisne liste 6
4 Knjiženje viškova i manjkova 8
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15