18-10-2010, 01:32 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Mnoge pojave u poslovanju, privredi i dr. područjima delatnosti u međusobnoj su vezi. Zajednička promena pojava zove se kovarijacija. Zadatak statistike je da opisuje stepen i oblik kovarijacije među pojavama. Odnosi između pojava mogu biti funkcionalni i statistički. Ako je odnos između pojava uz date uslove postojan riječ je o zakonitosti koja se izražava nekom funkcijom (formulom), npr. površina kvadrata zavisi od stranice. Odnos površine kvadrata i veličine njegove stranice je funkcionalan. Pretpostavimo da se ispituje težina i visina učenika. Pokušamo li taj odnos izraziti nekom funkcijom doći ćemo do teškoća u njenom tumačenju i primeni. Ako uzmemo da se radi o linearnoj funkciji u kojoj je težina funkcija visine teorijski bi svaki učenik s istom visinom morao imati istu težinu. Međutim, to je u suprotnosti sa stvarnim odnosima visine i težine. S druge strane, može se zamisliti da vrednosti visine učenika variraju oko prosečne težine. Ovakva povezanost pojava je statistička. Funkcionalne povezanosti između pojava smatraju se najjačim, a statističke slabijim. Cilj istraživanja odnosa pojava jeste da se utvrdi analitički izraz kojim se opisuje statistička zavisnost. U tu svrhu primenjuju se metode regresione analize, koje se baziraju na modelu (jednačina ili skup jednačina). Oblik modela zavisi od konkretnog slučaja. Npr. varijacije ukupnih troškova zavise, u osnovi, o varijacijama obima proizvodnje. U ovom primeru, vrednost posmatranih ukupnih troškova predstavljaju vrednosti zavisne varijable (y), a vrednosti obima proizvodnje predstavljaju vrednosti nezavisne varijable (x). Da bi se provela statistička analiza modela neophodno je odrediti koja je pojava zavisna, a koja nezavisna, zatim izabrati oblik modela i primeniti postupke kojima se procjenjuju nepoznati parametri i utvrđuju statističko-analitički pokazatelji kvaliteta modela.
U regresionoj analizi se po pravilu pretpostavlja da su pojave predstavljene vrednostima numeričkog obeležja. Uz određene uslove, modelom se može proceniti vrednost zavisne varijable na osnovu pretpostavljene vrednosti nezavisne varijable.
Stepen povezanosti pojava predstavljenih vrednostima numeričkih varijabli ispituje se metodama korelacione analize. Kada su podaci o pojavama dati kao oblici redoslijednog obeležja njihovu ćemo povezanost meriti metodom korelacije ranga...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Korelacija nezaposlenosti i zarada 4
1.1 Metodi dobijanja ocena 4
1.2 Statisticki kriterijumi vrednovanja regresije i ocena 5
1.3 Ocenjivanje u uslovima nezaposlenosti 8
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16
Mnoge pojave u poslovanju, privredi i dr. područjima delatnosti u međusobnoj su vezi. Zajednička promena pojava zove se kovarijacija. Zadatak statistike je da opisuje stepen i oblik kovarijacije među pojavama. Odnosi između pojava mogu biti funkcionalni i statistički. Ako je odnos između pojava uz date uslove postojan riječ je o zakonitosti koja se izražava nekom funkcijom (formulom), npr. površina kvadrata zavisi od stranice. Odnos površine kvadrata i veličine njegove stranice je funkcionalan. Pretpostavimo da se ispituje težina i visina učenika. Pokušamo li taj odnos izraziti nekom funkcijom doći ćemo do teškoća u njenom tumačenju i primeni. Ako uzmemo da se radi o linearnoj funkciji u kojoj je težina funkcija visine teorijski bi svaki učenik s istom visinom morao imati istu težinu. Međutim, to je u suprotnosti sa stvarnim odnosima visine i težine. S druge strane, može se zamisliti da vrednosti visine učenika variraju oko prosečne težine. Ovakva povezanost pojava je statistička. Funkcionalne povezanosti između pojava smatraju se najjačim, a statističke slabijim. Cilj istraživanja odnosa pojava jeste da se utvrdi analitički izraz kojim se opisuje statistička zavisnost. U tu svrhu primenjuju se metode regresione analize, koje se baziraju na modelu (jednačina ili skup jednačina). Oblik modela zavisi od konkretnog slučaja. Npr. varijacije ukupnih troškova zavise, u osnovi, o varijacijama obima proizvodnje. U ovom primeru, vrednost posmatranih ukupnih troškova predstavljaju vrednosti zavisne varijable (y), a vrednosti obima proizvodnje predstavljaju vrednosti nezavisne varijable (x). Da bi se provela statistička analiza modela neophodno je odrediti koja je pojava zavisna, a koja nezavisna, zatim izabrati oblik modela i primeniti postupke kojima se procjenjuju nepoznati parametri i utvrđuju statističko-analitički pokazatelji kvaliteta modela.
U regresionoj analizi se po pravilu pretpostavlja da su pojave predstavljene vrednostima numeričkog obeležja. Uz određene uslove, modelom se može proceniti vrednost zavisne varijable na osnovu pretpostavljene vrednosti nezavisne varijable.
Stepen povezanosti pojava predstavljenih vrednostima numeričkih varijabli ispituje se metodama korelacione analize. Kada su podaci o pojavama dati kao oblici redoslijednog obeležja njihovu ćemo povezanost meriti metodom korelacije ranga...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Korelacija nezaposlenosti i zarada 4
1.1 Metodi dobijanja ocena 4
1.2 Statisticki kriterijumi vrednovanja regresije i ocena 5
1.3 Ocenjivanje u uslovima nezaposlenosti 8
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16