Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Regulacioni mehanizmi u bankarskom sektoru u funkciji sprecavanja pranja novca
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Tema ovog rada je pranje novca. Pranje novca općenito podrazumijeva rješavanje, pretvaranje ili čišćenje novca stečenog kriminalnim aktivnostima, njegov prijelaz preko međunarodnih granica i ponovno uključivanje tog novca u regularne novčane tokove.

Pranje novca je jedan od velikih problema sa kojim se suočavaju sve zemlje svijeta, a posebno zemlje u tranziciji kao što je Bosna i Hercegovina. Predstavlja prijetnju za ekonomsku i političku stabilnost zemalja u kojima se to dešava te generalno ne doprinosi ekonomskom razvoju u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina se mora pridržavati međunarodnih standarda za prevenciju pranja novca, kao sto je međunarodna Konvencija o pranju, potrazi, pljenidbi i konfiskaciji zarade stečene kriminalnim radnjama, da bi se priključila Evropi i privukla trajna strana ulaganja.

POJAM PRANJA NOVCA

Pranje novca (eng. money laundering) označava procesuiranje novca stečenog nezakonitim putem kako bi se prikrilo njegovo pravo porijeklo. Pod pranjem novca podrazumijeva se proces legaliziranja novčanih prihoda stečenih nedozvoljenim (kriminalnim) radnjama. Često se navodi da sam izraz pranje novca potiče iz vremena prohibicije alkohola u SAD. U to vrijeme velika količina novca koja je poticala iz uvoza, proizvodnje i prodaje alkohola te drugih aktivnosti pokrivala se na različite načine. Novac je bio gotovina često u malim apoenima što je kod polaganja u banku većih iznosa odmah izazivalo pitanja.

Gangsteri su kao rješenje za to počeli otvarati biznise sa slot mašinama i praonicama te odatle dolazi sam naziv. Pranje novca je izuzetna prijetnja integritetu finansijskih institucija (kako se to ponajbolje vidi u Rusiji gdje mafija nadzire mnoge od najvažnijih banaka u zemlji), koja dovodi u nepovoljan položaj privredne subjekte koji posluju na zakonit način (kao što je to slučaj u Kolumbiji). Definicija utvrđena UN-ovom Konvencijom iz 1988.god., prihvaćena u 166 zemalja, pod pranjem novca obuhvata:

• “pribavljanje, posjedovanje ili korištenje imovine uz postojanje svijesti u vrijeme prijema da ta imovine potiče iz krivičnih radnji ili iz čina sudjelovanja u takvoj radnji,
• sudjelovanje, udruživanje sa ciljem činjenja, pokušaji činjenja, te pomaganje, odobravanje, olakšavanje i savjetovanje činjenja bilo koje od radnji spomenutih u prethodnoj tački,
• konverzija ili transfer imovine, uz svijest da ta imovina potiče iz krivičnih aktivnosti ili iz čina sudjelovanja u takvim aktivnostima u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitog porijekla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi uključenoj u takve aktivnosti da izbjegne zakonske posljedice svog djelovanja,
• skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava u vezi sa ili vlasništva nad imovinom uz svijest da ta imovina potiče od krivičnih radnji ili iz čina sudjelovanja u takvoj radnji.“...

S A D R Ž A J

UVOD 3
1 POJAM PRANJA NOVCA 4
1.1 Faze u procesu pranja novca 5
1.2 Pranje novca zloupotreba informacionih tehnologija 7
1.3 Institucije koje se bore protiv pranja novca 8
1.4 Bih zakon o sprječavanju pranja novca 11
2 REGULACIONI MEHANIZMI – BAZEL II 16
2.1 Bazelski sporazum o kapitalu 17
2.1.1 Stub 1 Bazel II 19
2.1.1.1 Kreditni rizik 19
2.1.1.2 Operativni rizik 20
2.1.2 Stub 2 Bazela II 21
2.1.3 Stub 3 Bazela II 21
2.2 Makroekonomski uticaj Bazela II 22
3 PRIMJERI 24
3.1 Primjer I 24
3.2 Primjer II - Deloitte 24
3.2.1 Pravovremene nagrade za integrisani pristup 25
3.2.2 Vodeći savetnik na tržištu 26
3.3 Primjer III - Praktična primjena Zakona o sprečavanju pranja novca 26
3.3.1 Insistiranje na listama sumnjivih 26
3.3.2 Eksterne i interne liste nepoželjnih klijenata 27
3.3.3 Zahtjeva FAB-a 27
ZAKLJUČAK 28
LITERATURA 29
Referentni URL